Od terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001., javnost se često pita – kakve su bile veze između otmičara i Saudijske Arabije, rodne zemlje Osame bin Ladena. I nadalje – kakve su veze između filozofije al-Qaide i konzervativnog oblika islama, vahabizma, koji se prakticira u Saudijskoj Arabiji.
John Esposito, direktor Centra za razumijevanje između muslimana i kršćana na sveučilištu Georgetown, kaže da se vahabizam pojavio na arapskom poluotoku kao reformski pokret unutar sunitskog islama u osamnaestom stoljeću. "Mohamed ibn Abdul Wahhab, vjerski čelnik i reformator, udružio se s lokalnim plemenskim vođom iz kuće Sauda i pokrenuo vjersko-politički pokret. Njihovi potomci utemeljitelji su današnje Saudijske Arabije. Kada govorimo o današnjem vahabizmu, moramo imati na umu da je vahabizam općenito vrlo konzervativan, čak ultra-ortodoksan odnosno fundamentalistički oblik islama."
Profesor Esposito ističe da se danas pojavljuju problemi u interpretaciji i razumijevanju vahabizma, zato što se taj pojam počeo koristiti vrlo široko. "Taj se izraz koristi da bi se opisale umjerene islamske struje u Saudijskoj Arabiji, ali i ekstremni oblici islama koji su ponikli u toj zemlji. Na primjer, vlade zemalja središnje Azije danas svaki reformski pokret nazivaju vahabističkim pokretom. Vahabizam se tamo gotovo poistovjećuje s Osamom bin Ladenom i globalnim terorizmom."
Povratak korijenima
Vahabizam se danas smatra protu-zapadnjačkim i protu-modernističkim. Međutim, kako kaže John Esposito, Mohamed ibn Abdul Wahhab samo je želio očistiti islam. "Pokret koji je ibn Abdul Wahhab pokrenuo u Saudijskoj Arabiji nije bio odgovor na prijetnju europskog kolonijalizma ili Zapada. Za ibn Abdula Wahhaba, islamu su prijetnja bili drugi muslimani koji su poprimili lokalne običaje. On je smatrao da islam treba pročistiti, da se treba vratiti korijenima, Kuranu i Muhamedu."
Prema vahabizmu, kaže profesor Esposito, islamsko se društvo mora voditi po šarijatu, islamskom vjerskom zakonu. Graham Fuller, bivši visoki dužnosnik američke Središnje obavještajne agencije CIA-e i autor knjige "Politika islama", kaže da se vahabizam povezuje s najkonzervativnijom od četiri glavne škole prava u islamu, te da u njemu nema tolerancije za druga vjerska učenja. Vahabizam smatra šiite hereticima, a i druge struje u islamu gledaju se s velikim neodobravanjem – kaže Graham Fuller.
Jedna od glavnih karakteristika islama u Saudijskoj Arabiji je njegova bliska povezanost s kraljevskom kućom Sauda, čiji korijeni sežu u 18. stoljeće. No, danas između svećenika i kraljevske obitelji – kaže Graham Fuller – vlada napetost. "Ultra-ortodoksni vahabistički svećenici kritiziraju kraljevsku obitelj zbog njenog labavog morala. Članovi kraljevske obitelji – a ima ih 24 tisuće – neprestano putuju u Europu i tamo žive na visokoj nozi. Ove su dvije skupine u sukobu, ali kraljevska obitelj treba svećenstvo da bi zadržala legitimitet."
'Diplomacija punog novčanika'
Utjecaj vahabizma danas se osjeća znatno dalje od granica Saudijske Arabije. Graham Fuller ističe da su Saudijci svojim novcem pomogli mnogim drugim muslimanskim zemljama, pogotovo siromašnima, gradeći škole, džamije i bolnice. Stoga se u tim džamijama, financiranim saudijskim novcem, poučava upravo uska i netolerantna verzija islama koja se prakticira u Saudijskoj Arabiji. A takav islam "džihadisti" i teroristi brzo nauče eksploatirati za svoje potrebe, iako saudijskoj vladi to nije namjera – kaže gospodin Fuller, koji dodaje da se Saudijci već godinama bave diplomacijom "punog novčanika":
"Saudijci godinama financijski podržavaju radikalne organizacije kao što su Palestinska oslobodilačka organizacija PLO, uglavnom da bi ga se na neki način riješili. Oni, naime, misle da bi, ukoliko ih ne budu financirali, neke od tih radikalnih islamskih organizacija mogle dobiti podršku zemalja neprijateljski nastrojenih prema Saudijskoj Arabiji, kao što su Iran i Irak. Ta politika u zadnje vrijeme nije posebno uspješna. Vidjeli smo kako se Osama bin Laden okrenuo protiv Saudijske Arabije."
Esposito: Militanti su iz 'uskogrudnog' vahabizma izvukli krive zaključke
No, Graham Fuller dodaje da, unatoč primjeni doslovne interpretacije Kurana u Saudijskoj Arabiji, u toj zemlji nema tradicije nasilja. Analisti se, međutim, razilaze oko pitanja – do koje je mjere al-Qaida logičan nastavak vahabizma. Evo što o tome kaže John Esposito sa sveučilišta Georgetown:
"To je vrlo teško reći. Jasno, Osama bin Laden i većina otmičara koji su izveli napade na New York i Washington bili su iz Saudijske Arabije, gdje su bili izloženi vahabizmu. No, taj vahabizam, iako je 'uskogrudan', ipak ne zagovara nasilje. Mislim da su se nasilju okrenuli bin Laden i njegovi sljedbenici. Militanti su iz netolerantnog vjerskog učenja izvukli zaključak da moraju djelovati u ime Boga i tako su se okrenuli terorizmu."
Profesor Esposito dodaje da poticanje nasilja i terorizma nikada nije bilo u interesu kuće Sauda. Graham Fuller također ističe da u vahabizmu nema ništa što bi navodilo na nasilje ili napade na vlast. Ipak, on smatra da u uslučaju al-Qaide postoji veza između vahabizma i protu-zapadnog raspoloženja. Kao dokaz navodi otpor mudžahedina sovjetskoj okupaciji u Afganistanu, koji su dijelom poticali bogati Saudijci, uključujući Osamu bin Ladena. Terorističke organizacije kasnije su upravo te borce vrbovale za svoje pripadnike.
Veza između vahabizma i terorizma uzrokuje mnoge kontroverze među stručnjacima za islam i poznavateljima prilika u regiji. No, većina analitičara slaže se da netolerantna i isključiva vjerska učenja mogu lako prerasti u mržnju i nasilje.
