Nedavno je navršena peta godišnjica od Rimskog sporazuma, kojim su postavljeni temelji Međunarodnom kaznenom sudu, prvom tijelu takve vrste čiji je zadatak kazniti najgore zločine protiv čovječnosti, uključujući i djela genocida. Sudu je sjedište u den Haagu, i već ima 18 sudaca te tužitelja. Razgovarali smo s pravnim stručnjacima i diplomatima o budućnosti Međunarodnog kaznenog suda, te zbog čega mu se neke zemlje – među njima i Amerika – protive.
Benjamin Ferencz bio je jedan od američkih tužitelja na suđenju u Nuernbergu, neposredno nakon drugog svjetskog rata, gdje se vodećim nacistima sudilo za genocid i druge ratne zločine. Prije toga, on je bio vojnik u američkim postrojbama koje su oslobađale koncentracione logore.
"Svojim sam rukama otkopavao leševe, kako bih pripremio dokaze za optužnicu. Već mi je tada bilo jasno da treba stvoriti neku vrst međunarodnog kaznenog sustava, kako bi se kaznili takvi zločini. Jer inače, svačiji će život biti u opasnosti, a ratovi će postati još češći" - objašnjava gospodin Ferencz.
83-godišnji Benjamin Ferenz posvetio je svoj život ovom cilju. Danas, on lobira za Međunarodni kazneni sud. "Zadatak Međunarodnog kaznenog suda jest zaštiti svijet od zločina koji prijete cijelom čovječanstvu. To smo učinili na nirnberškom suđenju. Sjedinjene Države su podržale tu ideju. Mislim da i danas većina Amerikanaca podržava ideju da se osnuje jedan takav sud."
Wedgewood: ICC - sredstvo provođenja političke volje
Sporazum o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda potpisalo je 139 država, među njima i Kanada, države Europske unije, te drugi američki saveznici, poput Brazila i Južne Koreje. Sporazum je ratificiralo oko 90 zemalja. Mnoge se diktature međutim protive ovakvoj vrsti suda. Toj se ideji protive i neke demokratske zemlje – poput Izraela, Indije i Sjedinjenih Država. Američka vlada je zbog toga odlučna da svoje građane izuzme od njegove nadležnosti.
"Širom svijeta imamo oko četvrt milijuna američkih vojnika. Njihova nazočnost je od ključne važnosti za sigurnost brojnih zemalja, naših saveznica i prijatelja. Međutim, baš ta njihova brojnost ih čini vrlo ranjivima, kada je u pitanju sudska nadležnost jednog ovakvog međunarodnog tijela" - tvrdi Ruth Wedgewood, profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu.
Ona dijeli zabrinutost Bijele kuće da bi američki vojnici ili američki političari mogli biti predmet politički motiviranih istraga i sudskih procesa. "Neki smatraju da Međunarodni kazneni sud predstavlja sredstvo da se na globalnom planu uspostavi ravnoteža američkoj moći. Na primjer, ako Francuska ne provede svoju volju u Vijeću sigurnosti, ona će onda otići na Međunarodni kazneni sud, i putem njega optužiti Sjedinjene Države za agresiju, ili kršenje normi međunarodnog ratnog prava."
Ferencz: Strah Washingtona je prenapuhan i pogrešan
Glavni problem za Washington predstavlja činjenica da Međunarodni kazneni sud može povesti istragu ili optužiti osobu iz zemlje koja nije njegova članica, odnosno nije ratificirala sporazum o osnivanju tog suda. To u opasnost stavlja američke vojnike koji se nalaze u inozemstvu – objašnjava Ruth Wedgewood.
Benjamin Ferencz ne misli tako. On smatra da je strah američke vlade “prenapuhan i pogrešan.” “Kao bivši američki vojnik, nikad ne bi podržao nešto što će naše vojnike staviti u opasnost” – kaže on. "Međunarodni kazneni sud nema nadležnost nad američkim vojnicima, osim ako naši čelnici nisu odgovorni za genocid ili za zločine protiv čovječnosti – znači za zločine koji zbog svojih razmjera predstavljaju globalni problem. Američki vojnici, gdje god bili, ne čine takve zločine. Međunarodni kazneni sud je stvoren za ljude poput Saddama Husseina, Adolfa Hitlera, Staljina..."
Benjamin Ferencz u prilog svojoj tvrdnji navodi i činjenicu da su mnogi suci Međunarodnog kaznenog suda iz država koje su američke saveznice, recimo iz Kanade i Britanije.
Gardner: ICC jedino za zemlje u kojima sudstvo ne funkcionira
Maggie Gardner, koja radi za ne-vladinu organizaciju World Federalist Association, kaže da je ovaj sud namjenjen slučajevima kada neka zemlja nije u stanju sama suditi vlastitim ratnim zločincima: "Sud se bavi zločinima u zemljama koje su tek izašle iz rata, u kojima zbog toga ne funkcionira sudstvo. Ili su lokalni sudovi pod utjecajem politike. Ili recimo – ako postoje dobri dokazi da se dogodio genocid, i vlada štiti odgovorne. Međunarodni kazneni sud se neće baviti zemljama koje imaju solidno, neovisno sudstvo. Zbog toga, Amerika i njezine saveznice se nemaju čega bojati. Ako njihovi građani i počine neki takav zločin, istraga, suđenje i kažnjavanje će biti odgovornost lokalnog suda, u zemlji čiji je počinilac državljanin."
Međutim, ipak postoji problem definicije konkretnog kaznenog djela – upozorava Ruth Wedgewood. "Netko će možda htjeti podići optužnicu za djelo koje mi smatramo legitimnom obranom od terorizma ili pak intervencijom iz humanitarnih razloga."
Zbog toga, američka vlada smatra da je rizik za američke građane jednostavno previsok. Bijela je kuća najavila da će ukinuti vojnu pomoć državama koje su pristupile Međunarodnom kaznenom sudu, a odbijaju američkim građanima jamčiti izuzeće pred tim tijelom.
Grdešić: Ako damo imunitet Amerikancima, položaj hrvatske vlade bit će vrlo oslabljen
Zemlje poput Hrvatske u teškoj su situaciji – kaže hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Ivan Grdešić. Hrvatska, naime, već pet godina šalje vlastite generale u den Haag, na međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. "Izuzeti neku drugu zemlju od iste obveze, predstavljalo bi dvostruko mjerilo. Mnogi građani Hrvatske smatraju da je nepravedno da mi moramo u den Haag slati naše generale, a Sjedinjene Države žele biti izuzete od međunarodne nadležnosti za počinjene ratne zločine. Takav zahtjev u našoj zemlji nije bio dobro primljen. Ako damo imunitet Amerikancima, položaj hrvatske vlade bit će vrlo oslabljen."
Benjamin Ferencz, bivši tužitelj na suđenju u Nirnbergu, kaže da je glavni razlog za američko odbijanje međunarodne sudske nadležnosti – strah od terorizma. To nas međutim ne priječi da Međunarodnom kaznenom sudu ne pristupimo kasnije, kaže Ben Ferencz: "Ako se pokaže da sud dobro funkcionira, da je pravedan, te kada se u Washingtonu promijeni aktualna administracija – Amerika i druge zemlje uvijek mogu postati novim članicama suda."
U svakom slučaju, oči svijeta uprte su u Međunarodni kazneni sud, instituciju bez presedana u povijesti, koja će s radom na konkretnim slučajevima početi krajem ove godine.