Vec na spomen San Francisca, jednog od najljepsih i najposebnijih americkih gradova, iskrsava pred ocima niz, svima nam dobro poznatih, prizora - Golden Gate Bridge, Fisherman’s Wharf, zivahni, sareni Chinatown, brda grada i one njegove strme ulice i one neopisivo lijepe viktorijanske kuce.
Na spomen njegova imena, neki ce odmah pomisliti i na maglu koja ga tako cesto obavija za ovih ljetnih dana, drugi na Alcatraz, treci na flower power, cetvrti na Beatnike... San Francisco i znaci sve to, ali misliti na njega, a ne i na ono njegovo jedinstveno prijevozno sredstvo – cable car, pa to je nezamislivo! I on je jedna od njegovih najvecih atrakcija, stara sada 130 godina.
Osim toga, prvi u svijetu, cable car San Francisca i jedini je POKRETNI nacionalni povijesni spomenik Sjedinjenih Drzava. Zut, crven, bijel, zelen...sa strane otvoren, uvijek do one najnize stepenice pun, penje se on i spusta slavnim brdima San Francisca na radost i veselje milijuna njegovih posjetitelja i na veliki ponos njegovih zitelja.
Prvi se, niz Nob Hill, niz njegovu ulicu Clay, spustio u cetiri poslijepodne, drugog kolovoza 1873. godine. Nesto kasnije istoga dana, na veliko divljenje gradjana, popeo se i natrag, na vrh brda. I rodjen je bio jedan od, danas najprepoznatljivijih i najvoljenijih, simbola San Francisca!
Nekoliko godina ranije, jednog prohladnog i kisnog ljetnog dana, dosljak iz Engleske, covjek po imenu Andrew Hallidie, gledao je kako zaprega od pet konja, uz jedno strmo brdo San Francisca, vuce kola puna robe i putnika. Na mokrom plocniku, jedan se konj okliznuo i pao, tezina kola povukla je, niz strminu, druge, svi zajedno skotrljali su se na dno ulice i svi izgubili zivote.
Hallidiejev otac je, u Engleskoj, drzao patent za proizvodnju celicnog uzeta. Hallidie, inzenjer rudarstva, ocevu je tehnologiju vec bio primjenjivao u kalifornijskim rudnicima zlata. I u gradnji viseceg mosta, iznad American River, kraj Sacramenta. Onog nesretnog dana u San Franciscu, brzo je shvatio i mjesto i vaznost te tehnologije u javnom prijevozu grada.
Nakon vise eksperimenata, Hallidie je izmislio mehanicki sustav za vucu uz strma brda i oko okuka od 90 stupnjeva. Iako vraski slozeno, bilo je to djelo – genija! Ubrzo, Hallidiejeva tehnologija bit ce prihvacena u Londonu, Sidneyju i drugim gradovima Sjedinjenih Drzava. Ali, autobusi, tramvaji, automobili....istisnut ce cable car iz prometa u svim drugim gradovima osim u njegovom sentimentalnom mjestu rodjenja.
Hallidiejev cable car bio je pravi hit u San Franciscu. Nakon onog prvog, grad ce dobiti jos sest stotina kola koja ce putnike razvoziti na ukupnoj duzini od 120 strmih milja. Danas, u prometu ih, na tri gradske linije – Hyde-Powell, Powell-Mason i California Line, ima oko 40, a ukupna duljina tracnica, u miljama, iznosi tek negdje oko deset.
Unatoc visokim troskovima odrzavanja, a i sigurnost mu je donekle upitna, cable car je prezivio na ulicama San Francisca i ostaje jedan od najdrazih simbola grada.
Svaka se kola izradjuju posebno, a odrzavaju ih pravi majstori raznih obrta i zanata. Zitelji San Francisca nekoliko su zestokih bitaka vodili kako bi svoj cable car sacuvali i zadrzali ga kao jedinstvenu uslugu u sklopu gradskog prijevoznog sustava.
Voziti cable car, tocnije - upravljati njime, prava je umjetnost. Nema u njima nikakvog pogonskog stroja. Sva je kineticka energija u kontinuiranom, neprekinutom luku njegovog celicnog kabla. Vuku ga, ispod ulica, pri konstantnoj brzini od 9.5 milja na sat, strojevi za pod ucvrsceni u strojarnici.
Tri kabla, po jedan za svaku od tri postojece linije, na njihovim zaobilaznim putevima, oko uglova od 90 stupnjeva, uz i niz strma brda, pokrece niz podzemnih kolotura. Da bi pokrenuo cable car, njegov gripman naglo povlaci dugu polugu kako bi se zakvacio na kabel ispod ulice; da bi cable car zaustavio, gripman mora pustiti polugu i primijeniti kocnicu.
Njegova umjetnost, njegova finesa, najvise dolazi do izrazaja na zaokretima i na mjestima gdje se krizaju dva kabla kad polugu mora naglo popustiti prije nego ona o koloture udari. Kad preko te zapreke sretno prijedje, gripman se opet cvrsto hvata poluge i cable car dalje putuje. Kocenje niz strma brda pravi je ispit i za vozilo i za covjeka. Za njega, jos i dobra tjelesna vjezba.
Za sve nas druge, jedan nezaboravni dozivljaj i jedna velika, uzbudljiva zabava. Kako onda ne ostaviti srce na ulicama San Francisca.....