Hrvatski helsinški odbor iznio je imena 83 srpskih civila ubijenih u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak". Haaški istražitelji u Zagrebu saslušavaju umirovljenog generala Hrvatske vojske Luku Džanka.
Hrvatski helsinški odbor (HHO) je danas objavio izvješće o 83 civilne srpske žrtve stradale u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak". U njemu se navode imena i prezimena svih žrtava, no taj popis nije konačan. Podaci o mjestu i vremenu ubojstava, o identitetu žrtava, te o vojnim jedinicama koje su se tog trenutka nalazile na mjestu gdje su se ubojstva događala prikupljeni su, kako tvrde aktivisti HHO-a, iz dvaju neovisnih izvora.
Prvo izvješće koje rasvjetljava civilna stradanja u akciji "Bljesak" dolazi osam godina nakon što se ta akcija dogodila. Pred novinarima u Zagrebu danas su ga predstavili predsjednik HHO-a Žarko Puhovski i izvršni direktor te nevladine organizacije Ranko Helebrant.
Akcija "Bljesak" provedena je tri mjeseca prije akcije "Oluja", 1. svibnja 1995, i njome su hrvatska vojska i policija oslobodile od srpskih paravojnih formacija zapadni dio Slavonije. Time je uspostavljena komunikacija autocestom od zapada prema istoku Hrvatske.
Već osam godina, međutim, potpuno je bio nepoznat broj srpskih civilnih žrtava stradalih u toj akciji, jer ih hrvatski službeni izvori nikada nisu iznijeli.
Od 83 identificirana civila, 30 ih je, prema spomenutom izvješću, stradalo u jutarnjim satima 1. svibnja 1995. u izbjegličkoj koloni koja se iz zapadne Slavonije povlačila prema Republici Srpskoj u BiH. Ta se kolona, stoji u izvješću, kretala iza dvaju srpskih tenkova. Dio srpskih civila su, prema svjedočenjima preživjelih, pobili sami srpski civili u povlačenju, kako bi raskrčili cestu za prolaz vojske i oružja. No, te žrtve nisu među 83 imena koja navodi izvješće HHO-a.
Ostalih 53 srpskih civila, stoji nadalje u izvješću, su oni koji su odlučili ostati u svojim kućama i dočekati Hrvatsku vojsku. Najviše ih je ubijeno u zapadnoslavonskom selu Medari. Od ukupno 24 srpskih civila koji su u tome selu ostali, ubijeno je 22. Na životu su ostavljene tek dvije djevojčice, zato što ih je, stoji u izvješću HHO-a, jedan hrvatski vojnik prepoznao i spriječio njihovu likvidaciju.
Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski danas je izjavio: "Moje je osobno uvjerenje, za koje nemam dokaze, da je to bilo dogovorno etničko čišćenje između svih elemenata. Elementi su bili hrvatska država, Jugoslavija i Republika Srpska, koja tada nije bila samostalni subjekt, i očito je da je jedan dio međunarodnih organizacija, od vojnih do civilnih, u tome pomagao."
Izvješće je danas dostupno javnosti, a dostavljeno je i haaškim istražiteljima. Ovo je treće po redu izvješće HHO-a o stradanju srpskih civila u dvjema hrvatskim oslobodilačkim akcijama – "Bljesku" i "Oluji", koje su se odigrale 1995. Prva dva odnosila su se na srpske civilne žrtve stradale u akciji "Oluja". Prema izvješćima HHO-a, na područjima oslobođenim u "Oluji" stradalo je ukupno 677 srpskih civila. Pribroje li im se upravo objavljena imena 83 osobe stradale u "Bljesku", broj stradalih srpskih civila u tim dvjema hrvatskim oslobodilačkim operacijama penje se na ukupno 760, uz napomenu da ta brojka nije i konačna.
Dok su vodeći ljudi HHO-a predstavljali svoje najnovije izvješće, haaški su istražitelji u Zagrebu otpočeli dvodnevno saslušanje umirovljenog generala HV-a Luke Džanka u svojstvu osumnjičenika. Iako je taj general bio jedan od zapovjednika u akciji "Bljesak", Džanko, prema tvrdnjama Puhovskog, nije spominjan kao odgovoran za civilne žrtve. Haaški istražitelji, kako se može doznati, generala Džanka sumnjiče za kršenje humanitarnog ratnog prava na južnom hrvatskom bojištu tijekom 1991. i 1992, gdje je također bio zapovjednik u akciji Maslenica i nizu drugih manjih akcija.
