Mnoga američka sveučilišta, u posljednjih tridesetak godina, uvela su brojne kolegije kojima je cilj poboljšati kulturnu raznolikost nastavnog plana. To znači da američki studenti danas više uče o američkim manjinskim skupinama – recimo crncima ili hispanicima – nego u prošlosti. Na mnogim sveučilištima postoje odjeli za studij kulture Amerikanaca afričkog podrijetla. Popularni su i odjeli takozvanih ženskih studija. Od nedavno, na tridesetak američkih sveučilišta nude se kolegiji i o bijelcima, većinskoj populaciji ove zemlje. Nastava ovog predmeta često je vrlo kontroverzna.
Utemeljitelji takozvanih “bjelačkih studija” tvrde da su pokrenuli ovu akademsku disciplinu zbog toga što bijelci u Americi gotovo uopće ne razmišljaju o svom rasnom identitetu. I ne trebaju – tvrde utemeljitelji te kritički orijentirane discipline – “jer se bijela boja kože, u društvenom i kulturnom smislu, često smatra dominantnim društvenim kriterijem, po kojem se onda procjenjuju sve druge skupine.”
Znanstvenici koji proučavaju rasne i etničke manjine u pravilu promiču njihov uspjeh, jačaju ponos određene zajednice. Znanstvenici koji se bave istraživanjem kulture američkih bijelaca polaze međutim sa suprotne polazišne točke – oni kritiziraju tu skupinu zbog njezine dominacije, i danas i u prošlosti.
Avakian: Cilj - raskrinkavanje povijesne kontroverze
Arlene Avakian predaje kolegij “Društvena konstrukcija rase” na Sveučilištu Massachussetts. Ona kaže da su znanstvena istraživanja pokazala da u genetskom i biološkom smislu ne postoje velike razlike među ljudima različitih rasa. Zbog čega onda u mnogim društvima ipak postoji rasna hijerarhija?
"Cilj je da studenti shvate da se radi o sustavu koji su stvorili oni na vlasti, u pravilu bijelci, da bi od njega profitirali. Mi u Americi imamo ideologiju koja naglašava osobnu slobodu, no s druge strane, u našoj je povijesti postojalo i ropstvo, u kojem su bili crnci, a i genocid, protiv Indijanaca. To je ogromna kontradikcija. Da bi se ona zamaskirala, tijekom povijesti je razvijen čitav sustav koji je nastojao opravdati sve te loše stvari, i nekako ih pomiriti s demokracijom i kršćanstvom" - objašnjava Arlene Avakian.
Kako objasniti 'dominaciju bijelaca'?
Ta se ideologija u prošlosti, kaže Arlene Avakian, osnivala na ideji o superiornosti bijele rase. Da li je ona živa i u današnjem američkom društvu? Arlene Avakian opisuje vježbu sa studentima kojoj je cilj razotkriti rasne privilegije koje u društvu još uvijek – tvrdi ona - nedvojbeno postoje. "Studenti odgovaraju na niz pitanja, ako odgovore potvrdno, izlaze iz reda. Pitanje glasi – “ako zatražim zajam, mogu s velikom vjerojatnošću očekivati da će mi on biti odobren”. Na ovo pitanje bijelci u pravilu odgovaraju potvrdno, crnci niječno. Istraživanja iz proteklih nekoliko godina, a kamoli u daljoj prošlosti, pokazuju da banke i danas zaista diskriminiraju protiv crnaca. Također je činjenica da privilegirani u pravilu niti ne opažaju ovaj problem, jer smatraju da je njihova situacija, njihov položaj u društvu – normalan, a da je sistem pravedan."
Profesor Avakian kaže da joj je cilj “prosvijetliti” svoje studente bijelce, jer će možda – kada shvate kakav je sustav – poraditi na njegovu mijenjanju. Brandi-Ann Andrade, studentica Sveučilišta Massachussetts, kaže da ona “kao crnkinja ne želi da se bijelci osjećaju krivima, ali želi da prepoznaju loše strane sistema te da rade na njegovom mijenjanju.” Slično tvrde i drugi studenti koji su polazili ovaj kolegij – “bjelačke studije” ne “napadaju” bijelce kao osobe, niti kao etničku grupu, već nastoje ukazati na loše strane sustava koji još uvijek postoji.
Spalding: Predmet samo pojačava rasne napetosti
Međutim, Mathew Spalding, direktor Centra za američke studije pri Zakladi Heritage, ovdje u Washingtonu, kritizira kolegije koji se bave ovim pitanjima. “Bjelačke studije” stvorene su kako bi se napadala zapadna civilizacija i kultura Sjedinjenih Država – kaže on. "U trenutku kad nastojimo smanjiti rasne napetosti, cilj jednog ovakvog predmeta je pojačati takve tenzije. Ljudi se u njemu kategoriziraju isključivo kroz rasu. Upravo je to pogrešno. Takvi nas predmet vode sve dalje i dalje od vizije pokreta za građanska prava, koji je želio da rasa postane sve manje važna. Radi se o, u osnovi, marksističkoj znanstvenoj diciplini."
Swain: U pluralističkoj zemlji važno je istraživati ne samo razlike, već i ono što je zajedničko
Carol Swain, profesorica povijesti rasnih odnosa u Americi slaže se da se u novije vrijeme na sveučilištu sve više naglasak stavlja na važnost manjinskog identiteta – i to često možda i nije dobro, kaže ona. “Amerika je vrlo pluralistična zemlja. Fakulteti su preplavljeni kolegijima o crncima, bijelcima, hispanicima... Mislim da nas to dodatno dijeli, umjesto da se više posvetimo onome što nam je zajedničko” – kaže Carol Swain.
Ona također upozorava da opasnost leži i u ovome: kolegije o bjelačkoj kulturi, koje danas predaju gotovo isključivo ljevičarski nastrojeni profesori, kritični prema američkoj stvarnosti, jednog dana bi možda mogli predavati i profesori drugih političkih uvjerenja – koji će možda biti neprijateljskije nastrojeni prema rasnim manjinama.
David Horowitz, konzervativni društveni kritičar, zamjera pak novoj akademskoj disciplini sljedeće: “Afro-američke studije slave afričko nasljeđe američkih crnaca, dok bjelačke studije ne slave ništa, već jedino kritiziraju kulturu Sjedinjenih Država," kaže gospodin Horowitz.
