Prijedlog Europske komisije za “zapadni Balkan” nudi jedan neočekivan i u svakom slučaju sporan element regionalnog povezivanja - izdvojenu zonu slobodne trgovine.
Europska komisija začinila je svoj prijedlog pojačavanja procesa stabilizacije i pridruživanja sa zemljama "zapadnog Balkana" idejom o stvaranju regionalne zone slobodne trgovine. Ideja je iznenadila sve stoga što pretpostavlja dupliranje postojećih instrumenata. Unutar Pakta o stabilnosti zona naime već postoji.
Zemlje–sudionice ovog koncepta regionalne suradnje koji je, osim pet zemalja jugoiostočne Europe, povezao kandidate Bugarsku i Rumunsku, te Moldaviju, obavezale su se potpisati i provoditi mrežu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Mreža je u velikoj mjeri spojena.
U slučaju da se Komisijina ideja o novoj kontinentalnoj zoni slobodne trgovine prihvati i kao takva provede u praksi, Europa bi osim Unijinog slobodnog tržišta imala zone slobodne trgovine, Europski eknomski prostor (sa Švicarskom i Norveškom), potom CEFTA-u - zonu slobodne trgovine srednjeeuropskih zemalja iako će se CEFTA "potrošiti" pristupanjem država u Uniju. U posebnoj cjelini djeluju baltičke zemlje. U ssutav slobodne trgovine uključena je i Turska.
S hrvatske točke gledišta ideja nije upotrebljiva jer prave rezerve leže na drugoj strani – recimo na stavu europske Komisije da bi se zemljama regije postepeno otvarao pristup u tzv. pan-europsku kumulaciju podrijetla što bi omogućilo povlašteni bescarinski izvoz na Unijino tržište i proizvodima s registriranim uvezenim elementima.
Hrvatska odavno čeka ispunjenje obećanja da će joj se otvoriti ovaj sustav. Obećanje zapravo znači mogućnost brzog udvostručavanja izvoza. Spominjao se početak ove godine no, kao i uvijek kada su beneficije posrijedi, Komisija nalazi sve moguće razloge za otezanje.
Umjesto olakšavanja izvoza ponuđen je koncept balkanske zone slobodne trgovine. Koncept, istina, ni ne mora preživjeti proceduru usaglašavanja, pogotovo obzirom na upitnost ideje. Podaci vele da Hrvatska, kao gospodarski najrazvijenija država regje, u ovu potencijalu novu zonu slobodne trgovine izvozi manje od 20 posto ukupnog izvoza ili 90 milijuna eura od čega 75 posto otpada na Bosnu i Hercegovinu. I uvoz iz regije u Hrvatsku je simboličan. On iznosi 260 milijuna eura godišnje, što je manje od tri posto ukupnog hrvatskog uvoza.