Solunski summit lidera Europske Unije i pet zemalja jugoistočne Europe priprema se s intenzivnim razmatranjem sadržaja novog paketa za regiju. Ono što možemo očekivati izgleda da je puno otvaranje europskih vrata Balkanu. Nakon početne suzdržanosti, Europska je komisija konačno prihvatila izazov osmišljavanja primjerene politike za zemlje kojima se više ni ne poriče krajnji cilj integracija: članstvo u Uniji.
Ulaskom Balkana će, ne jednom su kazali ovdje u Bruxellesu, završiti re-unifikacija Starog kontinenta. Komisijini specijalisti će za desetak dana javno obrazložiti sadržaj Komisijinog prijedloga tretmana novih kandidata za Uniju. Prijedlog ide dovoljno daleko da unosi mnogo novih integrirajućih elemenata u postojeći procesa stabilizacije i pridruživanja. To bi značilo da će postojeći sustav financijske pomoći biti pojačan. Prema sadašnjoj raspodjeli, dvije preostale kandidatske zemlje dobivaju dvostruko više pomoći za pripreme za ulazak u Uniju nego li pet zemalja jugostočne Europe za taj isti proces. Dodatna se sredstva mogu iznaći u Unijinom proračunu, smatra Komisija, i to već u svjetlu činjenice da je u netom zaključenom prošlogodišnjem budžetu ostalo nepotrošeno 800 milijuna eura samo pomoći pristupajućim i kandidatskim zemaljama.
Problem apsorbiranja asistencije osjetiti će i zemlje regije iako nije zgorega podsjetiti na tvrdnju Zagreba da je Hrvatska već sada kadra iskoristiti svu ponuđenu pomoć. Promjena Unijine strategije podrazumijeva također i mijene u naravi pomoći, ona bi od Soluna trebala osiguravati više poticaja svim procesima priprema za lakše, efikasnije uključivanje u Uniju ili koheziju na svim poljima. Europska komisija želi puno otvaranje integracijskog puta za preostalih pet zemalja uz mehanizme koji su pomogli pristupajućim državama da za nepuno desetljeće, zahvaljujući i dobro skrojenoj pomoći Unije, dožive dramatične gospodarske i socijalne promjene.
Ministarsko vijeće Unije preliminarno će razmatrati sadržaj paketa za Solun idućeg tjedna da bi konačna Unijina politika za integrirajuću regiju bila uobličena i usvojena na zasijedanju Ministarskog vijeća nekoliko dana uoči početka summita u Solunu. Sve ovo dolazi u obzir uz puno ispunjavanje znanih uvjeta, od demokratizacije , slobode medija i suradnje s Haagom do tržišnih reformi.