Nezaposlenost, siromaštvo, invaliditet, te, začuđujuće, čak i proljeće - sve su to jaki faktori rizika za samoubojstvo, tvrde znanstvenici.
Premda su psihički poremećaji poput depresije i dalje najjači prognostički faktori samoubojstva, dva velika istraživanja u Danskoj i u Australiji ukazuju da čitav niz faktora okoliša i društvene sredine mogu utjecati na nečiju odluku da si oduzme život, piše u izvješćima objavljenim u ovomjesečnom izdanju časopisa "American Journal of Psychiatry".
Učinci okoliša i društvene sredine različiti su za žene i muškarce: život u urbanim područjima smanjuje rizik od samoubojstva kod muškaraca, ali povećava kod žena. Ekonomske nedaće očituju se jače na muškarce, nego na žene, a psihički poremećaji povećavaju rizik samoubojstva kod žena.
Biti majka malog djeteta, kako izgleda, daje veću zaštitu ženama, dok brak više štiti muškarce, tvrde znanstvenici Sveučilišta Aarchus, u Danskoj. Studija u Australiji bavila se vezom između samoubojstva i vremenskih prilika u periodu od devet godina. Znanstvenici Medicinskog istraživačkog centra Baker, u Melbourneu, otkrili su da je broj samoubojstava najveći tijekom proljeća i ljeta.
Njihova je studija najnovija u nizu kontradiktornih istraživanja o vezi raspoloženja i vremena. Neki znanstvenici sugeriraju da na poremećaje poput depresije loše djeluje tmurnost zime, ali australski znanstvenici kažu da visoka sunčanost povećava rizik od samoubojstava. "Čini nam se da postoji jaka veza između samoubojstva i broja sunčanih sati, a visoka stopa samoubojstava u proljeće ukazuje na moguću vezu između samoubojstva i blještavila sunčevog sjaja," pišu australski znanstvenici u časopisu "American Journal of Psychiatry".