Hrvatska ne očekuje da će rat u Iraku ozbiljno naštetiti glavnoj turističkoj sezoni. O ovoj smo temi razgovarali s ministricom turizma Pave Župan-Rusković.
Hrvatska se nada dobroj zaradi od ovogodišnje turističke sezone, iako je prvi val gostiju koji nagovještava ljetnu vrevu izostao. Vjeruje se da loš početak sezone ne mora biti znak da će se ovog ljeta s krizom sučeliti vitalna industrijska grana koja u ukupnom BDP sudjeluje s 20 posto.
"Dio poslova u predsezoni zbog rata u Iraku je izgubljen, ali ako završi brzo glavna sezona još nije upitna," kaže za Glas Amerike ministrica turizma Pave Župan-Rusković. "Ako," dodaje, " rat ostane na tom području i ne širi se dalje kroz prijetnje kemijskim oružjem ili terorističkim akcijama, onda naša turistička sezona nije u pitanju, realizirat će se u brojkama koje smo planirali."
Plan je ovog ljeta ubrati 4,5 milijarde dolara, 10 posto više od prošlogodišnjeg turističkog prihoda. U srpnju i kolovozu očekuju se tradicionalni gosti, Njemci, Austrijanci, Talijani, Slovenci, Česi i Poljaci. Iako ne isključuje mogućnost da bi ratna neizvjesnost i recesija goste mogli natjerati da ostanu kući, ministrica turizma kaže da je trenutno najjači hrvatski adut – sigurnost: "U ovom trenutku malo je destinacija na svijetu za koje se može reći da su sigurne. Ne volim to previše naglašavati, uvijek završavam s nekoliko zaključaka od kojih je samo jedan sigurnost," kaže ministrica turizma dodajući da su ostali - čista priroda, domaća hrana, kvalitetna usluga, pristojne cijene i dobra lokacija do koje većina europskih turista može doći i automobilima.
"Činjenica je da smo 2002. imali 62 posto gostiju koji su došli najmanje po treći put u Hrvatsku i 21 posto koji su došli najmanje po drugi put. To je 84 posto gostiju koji su već bili u Hrvatskoj i dolaze ponovo. Da su bili nezadovoljni ne bi došli ponovo," kaže Župan-Rusković. Domaći se turizam intezivno promovira u inozemstvu, ovog mjeseca u baltičkim zemljama. "U turizmu," kaže ministrica Župan-Rusković, "uvijek treba imati back up opciju jer se radi o izuzetno osjetljivoj industrijskoj grani." Interes za Hrvatsku postoji i u idućim sezonama mogla bi očekivati više gostiju iz skandinavskih i baltičkih država, ali glavni je problem domaćeg turizma ograničenosti kapaciteta.
"Čak i kad bi udvostručili broj kreveta, ukupno bi ih imali svega 250 tisuća u hotelima," kaže ministrica. Dodatni je problem privatizacija hotela u državnom vlasništvu koji hitno trebaju svježi kapital. Proces privatizacije zastao je nakon što je početkom godine zbog svađe unutar vladajuće koalicije poništena prodaja hvarskog "Sunčanog Hvara" slovenskim Termama Čatež. "Privatizacija je zapela i to nije dobro. Ali, to je nažalost stvar politike," kaže ministrica Župan-Rusković.