Dišna bolest, nalik gripi i upali pluća, - poznata po skraćenom nazivu SARS -, od koje je, u posljednjih nekoliko mjeseci, oboljelo oko petstotinjak ljudi, a umrlo više od trideset, izaziva ozbiljnu zabrinutost javnozdravstvenih stručnjaka. O tome razgovaramo s dvoje američkih stručnjaka.
SARS, bolest koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila teškom opasnošću po javno zdravlje, karakteriziraju visoka temperatura s groznicom, bolovi u mišićima, upaljeno i bolno grlo, te progresivna upala pluća. Julie Gerberding na čelu je Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u Atlanti, američke vladine ustanove koja podržava sve napore u globalnom praćenju SARS-a. Ona kaže da nije vjerojatno da bi uzročnik bolesti mogao potjecati iz arsenala bioloških oružja.
"Ova je bolest, kako izgleda, vrlo zarazna za medicinsko osoblje i članove obitelji oboljelih. Ali, za sada ne vidimo ništa što bi ukazivalo da se radi o terorističkom napadu. Međutim, ostajemo oprezni da ne bismo nešto previdjeli," kaže Julie Gerberding.
Svjetska zdravstvena organizacija mobilizirala je stručnjake u jedanaest laboratorija, iz devet zemalja, kako bi se otkrio uzrok bolesti. Howard Markel, direktor Centra za povijest medicine Sveučilišta Michigan, kaže da, poput detektiva u istrazi zločina, i medicinske ekipe prvo moraju isključiti "uobičajene sumnjivce".
"Virus gripe bi bio među najsumnjivijima, ali i čitav niz drugih virusnih ili bakterijskih infekcija može izazvati iste simptome. Prvo se, stoga, proučavaju uzorci iz stvarnih žrtava, posebice onih koje su umrle - od tjelesnih tekućina se uzgajaju mikrobiološke kulture da se vidi što raste na tim kulturama. Mnogo toga se rješava poput slagalice - rezultati istraživanja na raznim mjestima slažu se u cjelovitu sliku," kaže gospodin Markel.
Zašto je znanstvenicima tako teško otkriti o kakvom se uzročniku bolesti radi, pitamo Howarda Markela? Svakodnevno se objavljuje da je zagonetka rješena, samo da bi ona već slijedećg dana bila ponovno postavljena.
"To je prava slika dvadeset-prvog stoljeća: sve odgovore želimo vrlo brzo. Trebamo se, međutim, prisjetiti da niti kod jedne nove epidemijske bolesti odgovore nismo dobili onako brzo kako smo to željeli. Vjerujem, doduše, da ćemo za tjedan-dva točno znati o čemu se radi, što će, u usporedbi s ranijim epidemijama, biti vrlo brzo. Ako se radi o novoj podvrsti poznatog virusa ili bakterije, saznat ćemo to brže; ako se radi o posve novom uzročniku bolesti, potrajat će duže jer treba razviti potpuno nove metode dijagnostike i uzgoja," kaže Howard Markel.
Stručnjaci, koji rade na utvrđivanju uzročnika SARS-a, kažu da bolest ne reagira na antibiotike. To znači da, u slučaju da se ne radi o virusu, nego o bakterijskom uzročniku bolesti, pred javnozdravstvenim stručnjacima stoji mnogo teži problem: pad učinkovitosti antibiotika u liječenju bakterijskih infekcija.