Na području prenosive elektronike događaju se neke stvari koje, za promjenu, nemaju veze sa sve jačim mikroprocesorima, sve živopisnijim bojama na ekranima i sve prisutnijom bežičnom tehnologijom. Riječ je o – energiji!
Točnije, o baterijama prijenosnih elektroničkih naprava. Dok su se druge komponente mobilnih telefona, ručnih kompjutera i laptopa posljednjih godina razvijale i poboljšavale takorekuć iz mjeseca u mjesec, dotle su baterije praktički ostale jednake. Međutim, i baterije će doživjeti svoj kvantni skok zahvaljujući gorivim ćelijama, čistoj tehnologiji koja stvara električnu energiju iz kemijske reakcije vodika i kisika.
Razvijene kao dio svemirskog programa NASA-e iz šezdesetih godina, gorive ćelije su potpuno čista energetska tehnologija jer kao jedini nusproizvod stvaraju vodu. Desetljećima se o toj tehnologiji govorilo prvenstveno u kontekstu velikih aplikacija – alternativnih elektrana ili novih motora za automobile.
Međutim, prošli su tjedan u washingtonskom Nacionalnom muzeju graditeljstva, predsjednik Bush i drugi vladini dužnosnici prisustvovali demonstraciji korištenja gorivih ćelija u druge svrhe. Primjerice, kompanija MTI Microfuel Cells, iz Albanyja, prikazala je prijenosnu gorivu ćeliju koja mobilnim telefonima i laptopima može osigurati dovoljno električne energije za više tjedana rada.
Upravo u cilju stimuliranja takve inovativnosti, predsjednik Bush je od Kongresa zatražio da tijekom slijedećih pet godina izdvoji milijardu i sedamsto milijuna dolara za razvoj tehnologije gorivih ćelija. Ovaj će novac, bez sumnje, pomoći u uklanjanju poteškoća koje stoje pred svakodnevnom uporabom gorivih ćelija, posebice onih za prijenosnu elektroniku.
Kao prvo, tu su, do prije par dana, bile dimenzije gorivih ćelija. Kako rekosmo, “do prije par dana”, jer je u ponedjeljak kompanija Neah Power Systems, iz Bothella, prikazala potpuno novi pristup dizajnu gorivih ćelija. Njihova goriva ćelija stane na mjesto obične baterije u laptopu, pružajući, pritom, dva do tri puta više energije. Ključ leži u njezinoj unutrašnjosti.
Tradicionalne gorive ćelije su ovisile o takozvanoj membrani za protonsku razmjenu, tipično izrađenoj od tankog lista nekog plemenitog metala, najčešće platine. Ta membrana je katalizator koji tjera vodik da preda svoj elektron i pritom stvori energiju. Umjesto membrane od platine, novi dizajn kompanije Neah koristi blokove poroznog silicija. U njemu, svaka mikroskopski mala pora djeluje kao katalizator, a čitav blok, sa svojim nebrojenim porama, pretvara se u gorivu ćeliju “visoke gustoće”, ostvarujući daleko bolji učinak u manjem volumenu od tradicionalnih gorivih ćelija.
Prikazani blokovi silicija koriste postojeće tehnologije za proizvodnju silicijskih mikroprocesora, odnosno čipova, što ih čini daleko jeftinijima za proizvodnju. Dodajmo da će svaka takva goriva ćelija biti potpuno zatvoreni sustav u kojemu bi zamjenjivi rezervoar sadržavao i goriva, - tekući metanol i neki oksidant -, te prikupljao nuzproizvode, vodu i ugljični dioksid.
Uz sadašnji tempo razvoja, prve gorive ćelije pojavit će se u praktičnoj primjeni za dvije do tri godine. No, toliko vremena će najvjerojatnije trebati i za izmjenu i prilagodbu nekih propisa – za sada, naime, teoretski posjednik mobilnog telefona s gorivom ćelijom svoju komunikacijsku napravu ne bi mogao unijeti niti u jedan avion na komercijalnom letu, jer bi ona bila obuhvaćena zabranom na unošenje goriva u zrakoplov.