“Tko je uz Sjedinjene Države?” – pita današnji "New York Times", prebrojavajući europske glasove za i protiv intervencije u Iraku. I dok se Europa muči da odredi svoj položaj prema Iraku, podjele unutar kontinenta rastu, a rasprava pojačava ne Irački problem, nego Europski problem – piše njujorški list.
Ono što zbilja unosi razdor u Europu nije toliko Irak, koliko različito viđenje stajališta koje treba imati prema Sjedinjenim državama, nastavlja "New York Times" koji prenosi mišljenje talijanskog komentatora Sergia Romana: “Izvjestan broj zemalja ne želi biti na suprotnoj strani od Sjedinjenih Država i one će stvoriti problem za Europu.”
Najviše zabrinjava njemačka nefleksibilnost, koja je ojačala nakon ujedinjenja. Britanija, - nakon krize na Suezu -, u svim prijelomnim krizama staje uz Sjedinjene Države, gospodin Berlusconi koketira s gospodinom Bushom, oslanjajući se na Washington da brine o talijanskoj sigurnosti. Uz to, nastavlja "New York Times", najsloženiji je slučaj zemalja srednje Europe, koje strahuju da će im Europska Unija ukrasti nacionalnu suverenost koju su im Sovjeti pola stoljeća potiskivali.
"Christian Science Monitor" također piše o podijeljenosti Europe glede podrške Americi u odnosu prema Iraku. List, međutim, podsjeća da je u većini europskih zemalja više od 60 posto stanovnika protiv rata, dok se taj postotak penje na 80 posto u slučaju da Ujedinjeni Narodi ne podrže invaziju Iraka. U prilog tvrdnji o podijeljenosti Europe govori i glasovanje u Europskom parlamentu, gdje je 287 zastupnika glasovalo “za”, a 209 “protiv” unilateralnog američkog napada na Irak – piše "Christian Science Monitor".
No, prema pisanju današnjeg "Washington Posta", različita stajališta su očita i unutar Amerike, a događa se da i jedan te isti političar ima različita stajališta. Prošlog tjedna, jedan od demokratskih kandidata za predsjednički položaj, senator John Kerry, upozorio je predsjednika Busha da se “ne zaleće u rat” s Irakom. Ovog tjedna, prije predsjednikovog obraćanja naciji, senator Kerry je rekao da bi podržao predsjednika ukoliko bi rekao Iračanima da se za mjesec dana razoružaju, ili se pripreme za rat. No, odmah nakon predsjednikovog govora, senator Kerry ga je oštro napao za “agresivni unilateralizam” – piše "Washington Post".