Na današnjoj sjednici gospodarsko-socijalnog vijeća ponovo će se naći predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata. Na pregovaračkom stolu Vladin je prijedlog izmjene Zakona o radu koji smanjuje radnička prava. Prijeteći generalnim štrajkom sindikati od Vlade zahtijevaju da do četvrtka odustanu od predloženih izmjena. Vlada ih u četvrtak šalje Saboru.
Vladina namjera da fleksibiliziranjem tržišta rada smanji nezaposlenost, stvori uvjete za nova radna mjesta, poveća gospodarski rast i privuče strane investitore uskoro bi mogla postati povod za krupne socijalne nemire u Hrvatskoj. Sindikati odbacuju predložena rješenja s obrazloženjem da kraći otkazni rokovi i niže otpremnine dodatno ugrožavaju nesiguran položaj zaposlenih. Smatraju da novi zakon poslodavcima daje odriješene ruke i otvara vrata masovnom otpuštanju radnika. Vlada nema namjeru odustati od reformskih zahvata na tržištu rada iako ne isključuje mogućnost da bi ih mogli zaustaviti socijalni nemiri kojima prijeti pet najvećih sindikata u državi.
Zamjenik premijera Goran Granić kaže da sindikalne prijetnje generalnim štrajkom neće zaustaviti reformu radnog zakonodavstva:"Izloženi smo prijetnjama, svjedoci ste da su štrajkovi i pokušaji da se štrajkovima izbore neka prava naša realnost, ali stav je vlade da to neće biti prepreka za predlaganje izmjena," kaže zamjenik premijera Goran Granić za Glas Amerike.
Vlada se nada da ce Hrvatska, prilagodjavanjem radnog zakonodavstva europskom, uspješnije konkurirati tranzicijskim državama koje su taj posao obavile prije desetak godina. "Sadašnji zakon o radu," kaže Granić, "jedna je od glavnih prepreka inozemnim ulaganjima." Fleksibilnije tržište rada vlada drži ključem za restrukturiranje gospodarstva i jačanje malog i srednjeg poduzetništva gdje je u protekle tri godine otvoreno najviše novih radnih mjesta, oko 30 tisuća. Vlada vjeruje da novi zakon radnicima pruža kvalitetniju zaštitu iako smanjuje dio postojećih prava prilikom otpuštanja. Zaposleni na odredjeno vrijeme tako bi ubuduće nakon isteka ugovora primali otpremnine što do sada nije bio slučaj.
Sindikati u novom zakonu vide opasnost od mogućih manipulacija radnicima od strane poslodavaca. Prijeteći generalnim štrajkom od vlade zahtjevaju da ne dira u radnička prava bez obzira što ona realno postoje samo na papiru. Vlada odgovora da kolektivnim ugovorom s poslodavcima sindikati mogu osigurati puno veća socijalna i radna prava od minimalnih koja odredjuje zakon. Zakonskim pravima država bi osigurala brzu i efikasniju sudsku zaštitu. "Dobar poslodavac ima dobro uredjene odnose sa svojim zaposlenicima, ima dobre kolektivne ugovore. Problem su poslodavci koji počinju posao i oni koji posluju s poteškoćama... Danas se nikom ne može garantirati da će uspjeti u poslu. Ako startate kao poduzetnik nemate nikakve garancije da ćete uspjeti i da ćete vratiti svoje novce, kao što više nema garancija, da ste se, kad se jednom zaposlite, zaposlili u uspješnom poduzeću," kaže zamjenik premijera.
Na liberalizaciju tržišta rada vlada se odlučila u izbornoj godini iako izmjene zakona o radu od nje nisu zahtijevale medjunarodne financijske organizacije niti je to obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. "To je bolan proces ali ga moramo provesti do kraja," kaže Granić. Dodaje da je vlada svjesna da bi je na izborima mogao skupo stajati. "Kad smo počeli ovaj posao bili smo svjesni da ćemo morati raditi niz nepopularnih stvari, da ova vlada ima tu misiju i da je moramo do kraja odraditi neovisno o tome što će biti s izbornim rezultatom i kako će se to valorizirati. Ja se nadam da će gradjani to pozitivno ocijeniti, ali mi ne smijemo špekulirati i raditi samo stvari koje će se nekome svidjati," kaže zamjenik premijera. Sindikalna petorka prijepodne će otići na Pantovčak, ali predsjednik države Stipe Mesić može ih samo saslušati. Posljednju bitku za pregovaračkim stolom s vladom i poslodavcima pokušati će dobiti navečer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.