Linkovi

Thomas Jefferson, pravi “renesansni” čovjek


“Da nije nista od svega drugoga napravio i postigao, Amerika bi ga pamtila kao svog prvog, istinskog arhitekta,” rekao je jedan povjesnicar za Thomasa Jeffersona. Pamti Amerika jednoga od svojih oceva-utemeljitelja i po onim njegovim rijecima “Svi su ljudi stvoreni jednakima....” Bio je arhitekt Monticella, autor americke Deklaracije o nezavisnosti i 3. predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava, jos i mnogo toga drugoga.

Amerika nikad nije umorna od Thomasa Jeffersona. Najproucavaniji je od svih njenih oceva-utemeljitelja. I od svih najlosije prolazi u rukama revizionista. Cak i najgorljivije pristase Jeffersona priznaju da je covjek – nerjesiva zagonetka. Vise od 200 knjiga napisano je o razlicitim apsketima njegova zivota. No, kako je rekao jedan od kriticara, sto ga Amerika vise proucava, to ga sve manje razumije i shvaca. Proturjecja Jeffersonova karaktera, i njegovih ideja, doista su nevjerojatna. Najvece od svih nalazimo u cinjenici da je autor Deklaracije o nezavisnosti i onih njenih rijeci “Svi su ljudi stvoreni jednakima....,” robovlasnik bio, a ropkinju Sally Hemings, navodno, za ljubavnicu imao i otac mnoge njene djece bio, ali nikad nijednome nije slobodu podario.

U Bijeloj kuci, medjutim, jednakost je bila njegov fetis. Razlike u rangovima za Jeffersona nisu postojale kao ni “kraljevski” obicaji koji su se uvukli u prethodne dvije administracije. U najvisi ured zemlje, Jefferson je uveo istinski osjecaj demokracije. Izabran, 1800, za 3. predsjednika Sjedinjenih Americkih Drzava, Thomas Jefferson je od naroda i bio docekan i pozdravljen kao “Man of the People,” Covjek od naroda. Kao predsjednik, Jefferson je pokazao vjesto politicko vodstvo podrzavajuci i razvijajuci sve brojniju i vecu Republikansku stranku, a kroz nju, i svoj utjecaj na Kongres.

Neka od Jeffersonovih proturjecja navodi i povjesnicar Paul Johnson: Jefferson je bio elitist koji se na elitu stalno i neprestano zalio; covjek bez humora, Jefferson je najradije citao Don Quixotea i Tristrama Shandyja; intelektualac blagog izraza i glasa, Jefferson bi ponekad glasno i nasilno progovorio jezikom potpirivanja i podjarivanja kao onda kad je rekao “Drvo slobode s vremena na vrijeme treba zalijevati krvlju patriota i tirana.”

I liberali i konzervativci svojataju Thomasa Jeffersona! “Svakog drugog americkog drzavnika,” pisao je jedan raniji povjesnicar - Henry Adams, “moguce je naslikati s nekoliko sirokih poteza kista. Ne Thomasa Jeffersona. Za njega je potrebna tanka, fina olovka i puno, puno crta.”

Slozen, nadaren, genijalan covjek, Jefferson je bio, kazu mnogi, najsvestraniji kojega je Amerika ikada imala u Bijeloj kuci. Po svestranosti, s Jeffersonom je moguce usporediti samo jednog drugog - Theodorea Roosevelta. Za Jeffersona, svako je polje znanosti bilo od velikog interesa. Detaljno je biljezio dnevne temperature i vrijeme, u svojoj Virginiji i svagdje drugdje. Jefferson je kreirao americki decimalni sustav novca i zestoko lobirao za usvajanje metrickoga, ali tu nije imao uspjeha.

Bio je izumitelj, s mehanickom vizijom svijeta, matematicka preciznost bila je njegova opsesija. Svojim je izumima, obicnima i neobicnima, punio svaku prostoriju svog doma, Monticella. Bio je Jefferson i strastveni arheolog i paleontolog. Na svom imanju, u Monticellu, iskopavao i nalazio dokaze o indijanskim naseljima. U Ohiu, proucavao kosti mamuta.

Bio je jezikoslovac. Govorio francuski, talijanski i spanjolski; citao grcki, latinski i staroengleski. Proucavao indijanske jezike i antropologe poticao na istrazivanje indijanskih kultura kojima se sam istinski divio.

Bio je veliki prirodoslovac i farmer. Ovo zadnje, uvijek je kao svoje glavno zanimanje i navodio. “Oni koji na zemlji rade, bozji su odabranici,” cesto je ponavljao. U svom je vrtu, u Monticellu, 29 razlicitih vrsta povrca uzgajao. Lozu, takodjer, i vino pravio i u njemu istinski uzivao. Masline je sadio, rizu, vocke, nebrojene vrste cvijeca i merino-ovce uzgajao i mnoge nove poljoprivredne metode uveo. Za cijelog je svog javnog zivota govorio kako bi radije u svom vrtu, u Monticellu, bio.

Prije nego sto je u Parizu zglob desne ruke ozljedio, Jefferson je i sjajan violinist bio. Velikim ljubiteljem glazbe cijeloga je zivota ostao.

Bio je Jefferson iodvjetnik i filozof, predsjednik americkog Filozofskog drustva tijekom gotovo cijele svoje politicke karijere. U jednom od najvecih americkih drzavnika, istinskom proizvodu 18. stoljeca, nasle su se i stopile mnoge snazne odlike prosvjetiteljstva.

Nakon dva mandata u Bijeloj kuci, Thomas Jefferson se u mirovinu povukao, u svoj Monticello. I kao covjek koji je duboko vjerovao da je besplatno javno obrazovanje osnova uspjesnoj demokraciji, svu svoju pozornost posvetio osnivanju Sveucilista Virginia. Naravno, u Jeffersonovo vrijeme, “univerzalno obrazovanje” odnosilo se samo na muskarce, bijelce. No, Jeffersonovi principi danas, tumace se i primijenjuju mnogo sire. Osnivanje Sveucilista Virginia, jedno je od najvecih Jeffersonovih postignuca.

Jeffersonov najsvijetliji trenutak bio je, ipak, onaj u njegovoj 33. godini zivota. Kontinentalni je Kongres, za zasjedanja u Philadelphiji, odabrao Franklina, Adamsa, Shermana, Livingstona i Jeffersona da pripreme nacrt Deklaracije o nezavisnosti. Jefferson je Adamsa predlozio da nacrt sastavi. Adams je odgovorio:”Omrazen sam, sumnjiv i nepopularan. Ti si sve drugo sto ja nisam. Osim toga, od mene pises bolje deset puta.” Odbor je odabrao Jeffersona.

Pred svoju smrt, 1826, Jefferson je sam svoj epitaf odabrao:”Ovdje lezi Thomas Jefferson, autor Deklaracije o americkoj neovisnosti, statuta Virginije o vjerskim slobodama I otac njenog Sveucilista.” Prosvjetitelj, filozof, jurist, prirodoslovac, glazbenik, arhitekt, izumitelj, znanstvenik, filolog, pisac, geograf, revolucionar, drzavnik...Thomas Jefferson bio je istinski “renesansni” covjek! Dva postignuca Jeffersona-predsjednika, za cijelu su Ameriku bila vazna – kupovina Teritorija Louisiana i njegovo sponzoriranje ekspedicije Lewisa i Clarka.

XS
SM
MD
LG