Američko Ministarstvo pravosuđa namjerava Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država podnijeti žalbu protiv upisne politike sveučilišta Michigan, koja daje prednost pripadnicima rasnih manjina.
Kritičari ove mjere, među kojima su i dužnosnici vlade predsjednika Busha, tvrde da su programi poput ovoga na Sveučilištu Michigan samo ‘rasne kvote’ koje predstavljaju kršenje ustavom zabranjene rasne diskriminacije.
Pravni stručnjaci tvrde da se ovim potezom savezna vlada uključuje u najveći pravni spor o politici tzv. afirmativne akcije u posljednjih dvadeset godina.
Međutim, dužnosnici Bijele kuće tvrde da predsjednik George Bush još nije dao konačno odobrenje da se uloži žalba na razini Vrhovnog suda Sjedinjenih Država.
Sveučilište Michigan opravdava svoju upisnu politiku kojom se kandidatima iz manjinskih skupina - primjerice crncima ili studentima južnoameričkog podrijetla - daje izvjestan broj dodatnih bodova, na račun njihova podrijetla. Sveučilište tvrdi da se na taj način osigurava provedba jednog od načela sveučilišnog života u Americi, a to je da u studentskom tijelu budu zastupljeni pripadnici različitih rasnih i etničkih skupina.
Međutim, kritičari ovakve prakse tvrde da se radi o pukim "rasnim kvotama" koje su izraz rasne diskriminacije, te su zbog toga zabranjene ustavom.
Ovaj se slučaj smatra jednim od najznačajnijih predmeta o kojima će ove godine raspravljati Vrhovni sud Sjedinjenih Država. Slučaj je u političkom smislu osjetljiv, a u pravnom vrlo složen, te će imati velik utjecaj na mandat predsjednika Busha.
Predsjednik George Bush nastoji proširiti izbornu bazu Republikanske stranke privlačenjem pripadnika rasnih i etničkih manjina, koji tradicionalno glasuju za demokrate. Međutim, mnogi konzervativci iz Republikanske stranke protive se praksi afirmativne akcije, koja se primjenjuje pri upisu na sveučilišta ili pri upošljavanju u javnu službu.