U prijedlogu strategije EU prema Zapadnom Balkanu nema ništa dramatično novoga, riječ je samo o jačanju elemenata postojećeg procesa stabilizacije i pridruživanja.
Na početku turneje grčkog ministra vanjskih poslova po prijestolnicama prioritetne teme predsjedavajuće države, Zapadnog Balkana, objavljen je sadržaj grčkog programa nastupa Europske unije u regiji.
Grčka želi ojačati prisustvo Unije na ovom prostoru te u rješavanje problema stabilizacije i ekonomskog oporavka aktivno uključiti Sjedinjene Države i Rusiju. Osnova strategije ostaje postojeći proces stabilizacije i pridruživanja s tim da ga Grci, u suradnji s Talijanima - koji će rotirajuće predsjedništvo preuzeti u drugoj polovici godine - žele ojačati na način da u njega ugrade što je moguće više elemenata iz strategije Europske unije za proširenje.
Ovo znači da bi svi programi pomoći i sve akcije Europske unije na prostoru pet zemalja regije bili namijenjeni bržem uključivanju, zapravo prilagođavanju - socijalnom, političkom, ekonomskom - regije u europsku maticu. Koncept je, primijenjen na kandidatske zemlje, dao brz uspjeh jer je nakon nepunog desetljeća od početka procesa proširenje s deset novih zemalja pred završnim činom potpisivanja prisitupnih sporazuma.
Uspjeh grčkog i potom talijanskog predsjedništva mjeriti će se na duge staze baš količinom aplikacije strategije za kandidatske zemlje u postojeći proces stabilizacije i pridruživanja. Ojačavanje procesa stabilizacije i pridruživanja spada među prioritete grčkog Predsjedništva.
U njega će unijeti, barem su tako obećali, takozvani "proces europske integracije Balkana". Proces se sastoji od postojećih uvjeta – dobrosusjedstvo i suradnja na svim područjima. Grci ga namjeravaju lansirati u Solunu, na nastavku Zagrebačkog summita lidera Europske unije, regije i četiriju zemalja susjedstva, Bugarske, Turske, Rumunjske i Slovenije.
Stari proces novog imena samo snažnije naglašava europsku integracijsku perspektivu država zapadnog Balkana. Ovogodišni pak nastup Europske unije u regiji osmišljavat će krajem mjeseca ministri vanjsih poslova država - članica.
Poseban ton hrvatskim ambicijama dati će posjet Bruxellesu premijera i ministra vanjskih poslova 26. i 27. siječnja, potom predsjednika RH 10. veljače.
Službeni zahtjev za dobivanje kandidatskog statusa Hrvatska bi predala 25. veljače.