U ovoj godini ne treba očekivati oporavak hrvatskog gospodarstva – tvrdi za “Glas Amerike” hrvatski makroekonomist Mladen Vedriš.
GA: Gospodine Vedriš, jučer se navršilo tri godine od promjene vlasti u Hrvatskoj. Što je, po Vama, na gospodarskom planu, u ove tri godine napravila vladajuća koalicija?
MV: Po mom uvjerenju, tri godine, ako bi htjeli u jednoj složenici reći, onda je to vrijeme propuštenih prilika. Naime, Hrvatska je imala briljatnu priliku da u protekle tri godine dobrim dijelom nadoknadi zaostajanje u odnosu na druge tranzicijske zemlje, da iskoristi snagu i motivaciju nacije za istinski demokratski i ekonomski zaokret i da uhvati korak koji je, iz raznih razloga, pet-šest godina ranije izgubila. Hrvatska je više zadužena nego što je bila prije. Produktivnih radnih mjesta, tamo gdje se stvara nova vrijednost, nažalost je manje ili u najbolju ruku, isto onoliko koliko ih je bilo prije tri godine. Hrvatska je tehnološki zaostala, što se vidi, naravno, i u deficitu u vanjskotrgovačkoj bilanci, zato što sa sve manje proizvoda uspijevamo konkurentno sudjelovati na vanjskom tržištu. Turizam nam je vrlo ranjiv. Postali smo jedna siromaška destinacija. Znači, u užem ekonomskom smislu, bilanca nije dobra. Međutim, kada ekonomija ne štima, onda se na to vrlo brzo vežu socijalna i politička nezadovoljstva.
GA: Je li sve baš tako crno?
MV: Naravno, da bi se tu mogle nabrojiti i neke svjetlije strane, ali ja bih rekao da su one pasivne. Europa se otvorila prema Hrvatskoj, nije se Hrvatska otvorila prema Europi. Naprosto, Europa je željela u Hrvatskoj naći političkog partnera. Primljeni smo u niz međunarodnih asocijacija i stoji činjenica da su Europa i svijet, s odlaskom jednog autoritarnog režima, Hrvatskoj bili skloniji. Drugo što se pozitivno dogodilo jest da se danas sigurno s manje straha i manje tjeskobe u Hrvatskoj vode javne rasprave i polemike, traže se rješenja.
GA: Ovo je izborna godina. Možemo li, s obzirom na svjetske trendove, očekivati oporavak hrvatskog gospodarstva?
MV: Nažalost, prvo zbog potpune globalne koncentracije na ratne događaje, ukupni uvjeti poslovanja u svijetu neće biti jednostavniji u zadnje dvije godine. Možda je apsurdno reći, ali određena šansa da se ekonomska pravila ponašanja koliko-toliko u Hrvatskoj ne stave na stranu potpuno, leži upravo u potpisanom sporazumu s MMF-om. Sporazum s MMF-om ne može sam po sebi Hrvatskoj donijeti blagostanje, ali on ipak, poput onih žutih linija na cesti, pokazuje koju se crtu ne može prijeći – u javnoj potrošnji, u određenim deficitima. Taj sporazum tjera na proces restrukturiranja, tjera dalje na proces reformi. Prema tome, apsurdno je za reći da Hrvatska, da je bila uspješna, ne bi uopće došla u poziciju da potpisuje sporazum s MMF-om te vrste. No, već kad to nije bila, onda je taj sporazum i njegovo poštivanje određena garancija da upravo u toj izbornoj godini naše ponašanje, odnosno, ponašanje vladajuće strukture neće biti neodgovornije nego što je barem bilo u proteklom razdoblju.
GA: Suprotno čestim izjavama koje stižu iz vladajuće koalicije kako ona nema alternative, te da bi povratak HDZ-a na vlast bio samo još veća katastrofa, HDZ-u popularnost raste. Kako to objašnjavate?
MV: Ne zaboravite da je i ta vlast krenula s tezom da je nezamjenjiva na početku svojega mandata, međutim, vrlo brzo su ušutjeli kada su vidjeli reakcije građana. HDZ sigurno jača i jača upravo iz dva elementa: zbog tog sentimenta prema njegovoj ulozi u stvaranju hrvatske države i, s druge strane, zbog neostvarenih socijalnih i ekonomskih ciljeva vlasti. Za Hrvatsku je najveća vrijednost upravo ta smjenjivost vlasti i traženje novih rješenja. Međutim, kada govorite o tome, unutar hrvatske političke scene, nažalost, najviše je narasla jedna treća politička grupacija. To su apstinenti.
GA: Ukratko, s obzirom da smo u izbornoj godini, Vi držite da ni povratak HDZ-a na vlast ne bi bila nikakva katastrofa, kako to neki žele prikazati, osim što bi donio gubitak pozicija nekima koji su se uhljebili pod ovom vlašću.
MV: Apsolutno. Za one, koji su u okviru stranačkih križaljki pronašli ležernija radna mjesta, to će sigurno biti kriza, međutim, za Hrvatsku promjena vlasti pokazuje svijest nacije da ne prihvaća neuspjehe kao svoju sudbinu.