“Snažni i dinamični odnosi između Sjedinjenih Država i Hrvatske u protekloj godini predstavljaju nastavak suradnje s reformski orjentiranom vladom, koja je počela prije tri godine” – rekao je za Glas Amerike veleposlanik Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj Lawrence Rossin.
"U protekloj godini bilo je raznih, vrlo dobrih aktivnosti na bilateralnom planu. To pokazuje da odnosi s Hrvatskom postaju sve bolji - bez obzira na izazove koji postoje, a i bez obzira na američke vanjskopolitičke prioritete u drugim dijelovima svijeta. Tako treba i biti, jer mi smatramo da je Hrvatska u ovom dijelu Europe dobar potencijalni partner.”
Veleposlanik Lawrence Rossin nabrojao je niz važnih međudržavnih susreta iz protekle godine koji svjedoče o dobrim odnosima: hrvatski premijer i ministar vanjskih poslova ljetos su u Washingtonu imali uspješne razgovore s američkim predsjednikom i državnim tajnikom, hrvatski šef diplomacije susreo se s američkim kolegama u New Yorku, na zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, a hrvatski ministar obrane je sa zamjenikom američkog ministra obrane razgovarao o vojnoj suradnji. Na gospodarskom planu, američko Ministarstvo trgovine i Korporacija za strana ulaganja organizirali su početkom 2002. skup o investiranju u hrvatsku privredu, pogotovo na polju energetike.
"Šteta što u Hrvatskoj ne posluje više američkih firmi"
Upitan o sadašnjoj razini američkih ulaganja u hrvatsku privredu, gospodin Rossin je rekao da je zadovoljan poslovanjem američkih firmi u Hrvatskoj, no – kaže – “žao mu je što ih nije više”. "Ide sporije no što sam se nadao kad sam došao prije dvije godine. Investicijski trendovi, i u Americi i u svijetu, usporeni su zbog općenito slabije ekonomije. Na to Hrvatska ne može utjecati. Međutim, postoje stvari koje bi Hrvatska mogla poduzeti da privuče ulagače. Mogu se ukloniti administrativne prepreke, može se poboljšati pravosudni sustav i rad katastarskih službi... Hrvatska bi općenito trebala poduzeti veće napore da postane konkurentnija, jer se u privlačenju ulagača natječe s drugim zemljama srednje i istočne Europe."
Snažna podrška hrvatskoj kandidaturi za NATO savez
Što se tiče hrvatske kandidature za članstvo u NATO savezu, veleposlanik Rossin je rekao da “Sjedinjene Države kandidaturi iskazuju izrazito snažnu podršku, jer je ona važna i za Ameriku”. Preostaje međutim i niz nerješenih pitanja, kao što je bio slučaj i kod drugih država kandidata, podsjeća veleposlanik Rossin. To su reforma Ministarstva obrane i oružanih snaga općenito, te pitanja vezana uz vojnu koordinaciju s vojskama NATO saveza. Hrvatska također treba riješiti nekoliko pitanja iz političke sfere. Ona se odnose na suradnju s haaškim Tribunalom te suradnju u rješavanju pitanja vezanih uz povratak izbjeglica – rekao je veleposlanik Rossin. On je dodao da je “vlada Sjedinjenih Država spremna pomoći Hrvatskoj u riješavanju svih tih pitanja.”
Američki diplomat kaže da je opazio da su mnogi građani Hrvatske razočarani zbog toga što njihova zemlja prošle godine nije pozvana u NATO savez, te to smatraju neuspjehom svoje vlade. "Želim reći da je to vrlo pogrešno tumačenje ove situacije. Treba se samo podsjetiti summita NATO saveza u Washingtonu, 1999. godine. Hrvatska je nazočnost u Washingtonu bila tek tolerirana, tamo Hrvatska nije bila puni sudionik. Međutim, prošle godine, na summitu u Pragu, hrvatsko državno izaslanstvo bilo je dobrodošlo i aktivno je sudjelovalo u radu. To je ogromna razlika, kada je u pitanju prihvaćanje Hrvatske od strane Zapada. Napredak je postignut u samo tri godine. On je rezultat niza pozitivnih koraka koje je poduzela hrvatska vlast. Bez njih, napretka ne bi bilo."
Zajednički napori u ratu protiv terorizma
Američki veleposlanik u Hrvatskoj posebno se pozitivno izrazio o suradnji oružanih snaga dvije zemlje. “Odnosi su u posljednje tri godine izrazito dobri. Mnogi američki ratni brodovi posjetili su Hrvatsku, održane su zajedničke vježbe, postoji suradnja na obrazovnom planu” – kaže gospodin Rossin. On se također pohvalno izrazio o hrvatskom sudjelovanju u ratu protiv globalnog terorizma:
"Hrvatska je jedina zemlja iz regije koja je, prije godinu dana, odgovorila na zamolbu predsjednika Busha da se u Afganistan pošalje humanitarna pomoć. Hrvatska je u Afganistan poslala zrakoplov pun razne robe. Vlada i Sabor su nedavno glasali u prilog upućivanju prve hrvatske mirovne postrojbe, koja će biti dio međunarodnog sigurnosnog kontingenta u Afganistanu. Hrvatska vlada planira poslati izvjesnu količinu vojnih viškova za oružane snage Afganistana. Hrvatska također pomaže u nadzoru međunarodnih financijskih transakcija, kako bi se spriječilo novčano pomaganje terorističkih aktivnosti. Tu je i snažna politička podrška Zagreba ratu protiv globalnog terorizma. Mi smo vrlo zadovoljni hrvatskom pomoći."
Gospodin Rossin je rekao da je za njega osobno najupečatljiviji događaj 2002. godine bila komemoracija žrtvama terorističkih napada na New York i Washington, koja je održana u rujnu, u zagrebačkom Muzeju Mimara.
"Slučaj Bušić" - predmet pregovora hrvatske vlade i američkog ministarstva pravosuđa
Povezano s problematikom terorizma, zamolili smo veleposlanika Rossina da izloži stajalište američke vlade u vezi traženja iz Hrvatske da se Zvonko Bušić iz američkog zatvora preseli u hrvatski zatvor. Podsjetimo, Zvonko Bušić u američkom zatvoru služi kaznu doživotnog zatvora zbog toga što je 1976. sudjelovao u otmici jednog američkog zrakoplova te zbog postavljanja bombe na newyorškom kolodvoru Grand Central, od koje je poginuo jedan policajac. Američki veleposlanik nije želio komentirati slučaj Zvonka Bušića, rekavši da je ovaj slučaj “predmet pregovora hrvatske vlade i američkog ministarstva pravosuđa. Bilo kakav komentar s moje strane bio bi nepriličan, jer se predmet rješava na drugoj razini”, izjavio je gospodin Rossin.
Iznos izravne američke pomoći Hrvatskoj za 2003. još nepoznat
U vezi američke izravne financijske pomoći Hrvatskoj, njezina razina u 2003. godini još nije poznata jer Kongres Sjedinjenih Država još nije usvojio najveći dio saveznog proračuna. "Uvjeren sam da će američka pomoć biti nastavljena na razini koja je potrebna, kako bi – zajedno s partnerima kao što su Europska unija, Svjetska banka i druge organizacije – pomogli u reformi ekonomije, rješavanju nekih pitanja iz socijalne problematike, te općenito gledano, kako bi zemlja krenula naprijed. Ne mogu prognozirati koliko će točno pomoć Hrvatskoj iznositi, jer za američku se pomoć natječu mnoge zemlje. No, bez obzira na konačni iznos pomoći, on će jamčiti nastavak naših programa, u suradnji s partnerima iz Europe i međunarodnih organizacija" - izjavio je Lawrence Rossin, veleposlanik Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj.