Analiza glavnih ekonomskih trendova u zemljama zapadnog Balkana potvrdila je staru istinu: gospodarske razlike među njima ogromne su, a ovaj je prostor počeo oporavak od ratova tempom rasta bržim od svjetskih i europskih prosjeka.
Iako je krenuo s niskih grana i postotaka, ekonomski rast u regiji jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana brži je od svjetskih i europskih usporenih trendova. Za svih pet zemalja plus Kosovo, - izdvojenu jedinicu pod UN-ovom upravom -, iznosio je 4 posto, sve uz konstantan pad inflacije.
Svježa analiza ekonomskih trendova na ovom prostoru, koju su izradili stručnjaci Europske Komisije, upozorava da su i u ekonomskom dijelu, jednako kao i u političkom, između zemalja regije prisutne drastične razlike. Statistički, ovaj je prostor siromašan: 25 milijuna stanovnika ili 6,5 posto stanovništva Europske Unije ili trećina žitelja deset novih članica Europske Unije ostvaruje tek 0,6 posto Unijinog nacionalnog dohotka ili 40 posto portugalskoga, dakle članice Unije koja se smatra manjom i, k tome, nerazvijenijom.
Razlika u bogatstvu nije izuzetak: računa se da je nacionalni dohodak svih deset kandidatskih zemalja i njihovih 75 milijuna stanovnika ravan onome 16-milijunske Nizozemske. Dohodak po glavi stanovnika ove regije je 1.800 eura u što je ugrađen 941 euro na Kosovu ili 1350 u Albaniji, - dakle državama koje se po kriterijima Svjetske banke smatraju zemljama s nižim srednjim dohotkom -, i Hrvatske, izdvojene od ostalih dohotkom od 5.140 eura. Hrvatska je u klasifikaciji član gornjeg dijela liste zemalja sa umjerenim dohotkom, dakle kategorije u koju ulaze države i ekonomije sa tri do devet tisuća dolara dohotka po stanovniku.
Analiza ističe da je brojem stanovnika najveća SR Jugoslavija sa 8,6 milijuna ljudi, a po svim ekonomskim parametrima najjača je Hrvatska. Pet posto nacionalnog dohotka u ovim zemljama osiguravaju izravna strana ulaganja, što je u igri prosjeka postotak čak i viši od onoga u osam srednjoevropskih zemalja. Statistika ponekad donosi i neobične preokrete: primjerice, samo privatizacija telekoma značila je Makedoniji ekvivalent 9,5 posto nacionalnog dohotka. To, opet, ukazuje koliko su niske startne ekonomske pozicije dijela ovih zemalja.
Sve zemlje, s izuzetkom Hrvatske, oslanjaju se i ovise o različitim vrstama službene financijske potpore i pomoći. Zemlje se muče s proračunom. No, Hrvatska je po učešću plaća uposlenika u državnim službama i institucijama već dostigla prosjeke Europske Unije s deset posto nacionalnog dohotka.
Ekonomiste zabrinjava što je pomoć države tvrtkama u vidu subvencija još prisutna, «čak i u Hrvatskoj», ističe analiza, gdje odnosi do 4,3 posto nacionalnog dohotka što je znatno više od Unijinog jedan posto.
Nalaz za Hrvatsku je sljedeći: uspješna u integriranju gopodarstva u regionalnu i međunarodnu robnu razmjenu, prespora u provedbi reformi, pogotovo reforme tržišta rada i javnih poduzeća, potrebno joj je ubrzati institucionalne reforme. Usprkos problemima, po glavnim bi se gospodarskim parametrima Hrvatska morala naći u prvom valu proširenja Unije – da ekonomske uvjete ne prate politički a u njihovoj je provedbi zemlja sustavno zaostajala.