U završnoj raspravi suđenja Biljani Plavšić, danas je u haaškom Tribunalu govorila Madeleine Albright, bivša američka državna tajnica. Ona se osvrnula na susrete s Biljanom Plavšić, te istaknula da Biljana Plavšić ni u kom slučaju nije bila “marioneta”. Danas je također svjedočio Carl Bildt, koji je optuženu oslikao kao "mirotvorku s marginalnom ulogom u osmišljavanju kampanje nasilja".
Bivša čelnica Državnog tajništva u svom je svjedočenju govorila o "teško zamislivim užasima" koji su se dogodili za vrijeme rata u Bosni i Heercegovini. Gospođa Albright je dodala da Biljana Plavšić snosi određenu odgovornost za ratne zločine, koje je bivša američka državna tajnica usporedila s nacističkim holocaustom.
Međutim, Madeleine Albright je također govorila u prilog optužene. Posebno je spomenula podjelu u vrhu bosanskih Srba, kada se Biljana Plavšić usprotivila politici tvrdolinijaša i podržala mirovni proces.
"Biljana Plavšić istupala je kao žena čvrstih stavova, ne kao marioneta, ponajmanje moja marioneta", kazala je na sudskoj raspravi bivša američka državna tajnica Madeleine Albright. Gospođa Albright došla je u den Haag u dvojnoj ulozi svjedoka optužbe i obrane.
U Tribunal je došla kao svjedokinja, obrazložila je Madeleine Albright, stoga što podržava njegov rad. Iako ne može ispraviti sve počinjene nepravde, "Tribunal doprinosi procesu pomirenja". Drugi je razlog za svjedočenje osobni osjećaj obaveze prema jedinom lideru s Balkana koji je priznao osobnu odgovornost gestom prihvaćanja izmijenjene optužnice.
Biljana Plavšić i Madeleine Albright susretale su se više puta, dijalog nije uvijek bio lagan, još manje jednostavan. Madeleine Albright posebno je izdvojila konstruktivnu ulogu Biljane Plavšić u provedbi Daytonskog mirovnig sporazuma. "Ona je shvatila da su učinjene greške i da se greške mogu ispraviti jednako kao što se do ostvarenja nekih nacionalnih interesa može doći mirnim putem", komentirala je svjedokinja.
Iako je u telefonskim razgovorima zagovarala tvrdu struju i, opisala je Albrightova, "držala lekcije o srpskom Kosovu", Plavšićeva je dosljedno radila na nepopularnom poslu promocije Daytona.
Iskaz nekadašnje državne tajnice, kao i svjedočenje putem satelita Elie Wiesela, dalo je naznake o osobnom iskustvu ljudske tragedije u ratu. "Ono čemu sam svjedočila kao dijete dolaskom nacista, ponovno sam gledala na Balkanu", rekla je Madeleine Albright.
Najglasnijim zagovornikom Biljane Plavšić pokazao se svjedok Carl Bildt hvaleći hrabro podržavanje provedbe mira. Radi toga je došla u opasnost od vlastitih ekstremista i u nekoliko su je navrata morali prevoziti helikopteri NATO saveza, kazao je nekadašnji mirovni upravitelj Bosne, završavajući porukom da "pravde mora biti", ali ne pravde kao instrumenta osvete već pomirenja.
Bildtova ocjena da je uloga Biljane Plavšić u ratu bila "više simbolična nego li ključna", oštro odudara od sadržaja optužnice i, naravno, izjava niza svjedoka onog vremena u kojima se Plavšićeva opisuje u drukčijem svjetlu - kao zastupnik etničkih i teritorijalnih podjela pod svaku cijenu. Kajanje je - kada je u pitanju Biljana Plavšić - došlo tek kasnije.
