Međunarodna skupina za krize, ICG, ne-vladina organizacija koja radi na mirnom rješavanju kriznih situacija u svijetu, objavila je izvješće o povratku Srba koji su tijekom devedesetih godina izbjegli iz Hrvatske.
Povratak Srba u Hrvatskoj je i dalje je “sporno i politički osjetljivo pitanje”, navodi se u izvješću. Naslov izvješća je “Mlaka dobrodošlica – Povratak izbjeglica u Hrvatsku.” U Hrvatsku se, prema ovom dokumentu, vratilo manje od trećine srpskih izbjeglica, znači nešto manje od stotinu tisuća ljudi. Iako se od promjene vlasti početkom 2000. godine opća atmosfera za povratak izbjeglica poboljšala, vlada sporo rješava diskriminatornu praksu u vezi dobivanja državljanstva, povrata imovine, stanarskog prava i pomoći u obnovi.
Međunarodna skupina za krize objavila je i prijedloge za brže rješavanje ovog problema. Prijedlozi su upućeni hrvatskim vlastima i međunarodnoj zajednici. Zagrebu se predlaže da "prihvati načelo bezuvjetnog prava povratka za sve bivše stanovnike Hrvatske, koji su zemlju napustili od kolovoza 1990., te da te ljude, ako se žele vratiti, ne tretira kao imigrante koji se žele po prvi put useliti u zemlju.”
Hrvatska bi trebala usvojiti sveobuhvatan zakonski okvir za povrat privatnog vlasništva, u skladu s važećim ustavnim odredbama. Trebalo bi prestati s davanjem prednosti ljudima koji privremeno obitavaju u domovima izbjeglica. Nadalje, sredstva za obnovu trebaju se dijeliti bez diskriminacije po nacionalnosti.
U vezi stanarskog prava kojeg su mnoge srpske izbjeglice iz Hrvatske izgubile, i na tom području treba prestati s diskriminacijom. U suradnji s međunarodnom zajednicom Zagreb treba odrediti načine za rješenje tog problema – na temelju načela poštene odštete za izgubljenu imovinu ili pak povrata imovine. Povrat izbjeglica također bi bio olakšan, piše u izvješću Međunarodne skupine za krize, kada bi zakon o oprostu bio primjenjivan konzistentno, a uhićenja se obavljala jedino u slučaju kada postoje čvrsti dokazi o počinjenim ratnim zločinima.
Međunarodna skupina za krize prijedloge upućuje i međunarodnoj zajednici. Ona Hrvatskoj treba jasno i konzistentno dati na znanje da je povratak izbjeglica pitanje obuhvaćeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je Zagreb postigao s Europskom unijom.
Pomoć za obnovu ratom pogođenih područja treba slati pod uvjetom da se ona – na svim razinama vlasti – dijeli na pošten način, bez diskriminacije na nacionalnoj osnovi. Misija Organizacije za stabilnost i suradnju u Europi, koja se nalazi u Hrvatskoj, trebala bi i dalje pozorno pratiti problematiku povratka izbjeglica – barem do kraja sljedeće godine.