Summit Europske unije u Kopenhagenu donekle zasjenjuju problemi vezani uz njezinu proširenje. Kako iz glavnog grada Danske izvještava Roger Wilkison, najistaknutija su dva za sada neriješena pitanja: koliko bi na ime raznih subvencija i pomoći trebale dobiti nove članice, te pitanje Turske, koja također želi u Uniju.
Kolika je cijena proširenja Unije, od 15 na 25 članica? Poljska je najavila da će u vezi pomoći i subvencija novim članicama biti uporna. Varšava je nezadovoljna veličinom financijskog paketa pomoći novim članicama od 40 milijardi dolara, u prvi tri godine nakon ulaska u Uniju. Poljska želi dodatne dvije milijarde, dok Njemačka i neke druge zemlje tvrde da se novca za proširenje više nema dovoljno, zbog slabe ekonomske situacije.
Steven Everts iz londonskog Centra za reformu Europe kaže da se cijenjkanje oko novčane pomoći odvija uz dosta taktiziranja: "U prirodi je europske politike da se pregovara do kasno u noć, do posljednjeg dana summita, a onda čelni ljudi izađu sa konačnim sporazumom."
Analitičarka Kirsty Hughes iz Centra za europska politička istraživanja u Briselu kaže da je sporazum o ekonomskoj pomoći novim članicama uvelike već ugovoren. Najteža su dva međusobno povezana pitanja - podjela Cipra te početak pregovora o pridruživanju Turske. "Cipar je jedna od deset država kandidata. Europa želi izbjeći da u Uniju uđe, jedna po etničkim linijama, podjeljena zemlja. Podjelu će biti vrlo teško okončati, ukoliko se Turskoj ne ponudi datum za početak pregovora o pridruživanju", rekla je za Glas Amerike Kirsty Hughes.
Većina ministara vanjskih poslova država Europske unije slaže se da bi ti pregovori trebali početi sredinom 2005. godine, pod uvjetom da Turska ispuni kriterije vezane uz poštivanje ljudskih prava i demorkatskog razvoja. Turska je međutim to odbila – ona želi da pregovori počnu najkasnije krajem sljedeće godine.