Europska unija se približava "trenutku istine" glede vrlo osjetljivog pitanja - hoće li Turskoj odrediti datum da započne pregovore usmjerene prema učlanjenju u Uniju. Nastojanja Turske, s većinskim muslimanskim stanovništvom, da se pridruži Europskoj uniji pokrenula su raspravu u Europi je li Turska uopće europska zemlja i da li ispunjava uvjete da postane članica onog što je, bar zasad, 'klub kršćanskih zemalja'.
Nova turska vlada požuruje radikalne reforme glede ljudskih prava kako bi one bile usvojene do 12. prosinca, u nadi da će od Europske unije dobiti datum za započinjanje pregovora o pridruženju. To je dan kad se očekuje da će summit unije u Kopenhagenu objaviti da su pregovori o pridruženju s deset istočnoeuropskih i mediteranskih zemalja okončani i da je utrt put za njih da se pridruže Europskoj uniji do 2004. godine.
No što učiniti s Turskom? - ostaje i dalje dilema za zemlje članice. Čelnik nove vladajuće stranke u Turskoj Recep Tayyip Erdogan obilazio je glavne gradove članica Europske unije prošli mjesec, u pokušaju da dobije njihovu potporu za članstvo svoje zemlje.
Europa spremna na određivanje 'uvjetnog datuma'
Međutim, unatoč tome što je Turska nedavno usvojila zakon o ukidanju smrtne kazne u mirnodopskim uvjetima i unatoč tome što je dala kulturna prava kurdskoj manjini, čelnici Europske unije su dali do znanja kako Ankara mora učiniti puno više kako bi zadovoljila kriterije o ljudskim pravima koje traži Europska unija.
Vlada premijera Abdullaha Gula izradila je nacrt zakona koji olakšava da se pripadnici policije mogu optužiti za zlostavljanje uhićenika, što Bruxelles smatra jednom od glavnih prepreka turskom člnastvu. U istom nastojanju, vlada je ukinula 15 godina staro izvanredno stanje u jugoistočnom dijelu zemlje u kojem živi kurdska manjina.
Iako i dalje tvrde da žele vidjeti provedbu tih zakona prije negoli Turskoj daju zeleno svjetlo za početak pregovora, diplomati u Bruxellesu kažu da se približavaju odluci o tome da se Turskoj odredi uvjetni datum za počinjanje pregovora.
Kohen: Odrediti datum početka pregovora o pridruženju
Ispitivanja javnog mnjenja u zemlji pokazuju da 70 posto Turka želi da njihova zemlja postane članic a Europske unije. Sami Kohen novinar je turskog dnevnog lista Milliyet. On kaže da su Turci svjesni da bi moglo potrajati i do deset godina da Turska postane članica, no ono što oni u ovom trenutku žele jest datum kad će početi pregovori o pridruženju.
"Možda datum neće biti objavljen, no moglo bi doći do najave kad će konkretan datum biti obznanjen sljedeće godine" - smatra gospodin Kohen.
On također primjećuje da pet najvećih članica unije - Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska - podržavaju to da se Turskoj uputi neki pozitivni signal.
Grabbe: Treba nagraditi postignuti napredak
To mišljenje dijeli i analitičarka Heather Grabbe iz londonskog Centra za Reformu Europe. Gospođa Grabbe kaže kako Europska unija shvaća da mora učiniti nešto kako bi nagradila napredak koji je Turska postigla u nekoliko posljednjih mjeseci, u vezi poboljšanja ljudskih prava: "Sad je pitanje da li da se ide na tzv. klauzulu o određivanju datuma kasnije ili da se odmah odredi datum početka pregovora. Klauzula u osnovi predstavlja sporazum da se održi novi sastanak 2003. godine, možda i 2004., i da se na njemu raspravlja o napretku koji je postigla Turska i da se tada odredi datum. Dakle, to bi otprilike značilo da se odredi datum kad će se odrediti datum. No postoji i struja u Europskoj uniji koja smatra da bismo trebali ići brže i odmah odrediti datum za početak pregovora. To bi bio privremeni datum, uvjetovan turskim ispunjavanjem političkih uvjeta, ali datum koji bi bar toj zemlji dao nešto prema čemu može težiti."
Je li Turska outsider?
No postoje i oni u uniji koji smatraju da Turska ne bi uopće trebala postati članicom. Bivši francuski predsjednik Valery Giscard D'Estaing, koji se nalazi na čelu konvencija koja radi na nacrtu Ustava Europske unije, prošli je mjesec izjavio kako Turska ni geografski ni kulturno nije europska zemlja i da bi njeno pridruživanje zapravo značilo i kraj Europske unije.
Analitičarka Heather Grabbe kaže da je gospodin D'Estaing zaigrao na osjećaj koji dijeli veći dio europske javnosti, a to je da je Turska outsider. "Giscardovo mišljenje odražava stavove mnogih o tome da je Turska, iako može ispuniti sve uvjete za učlanjenje, jednostavno odviše različita od ostatka Europske unije. A to je zbog njene geografske lokacije i zbog toga što je njeno stanovništvo većinom muslimansko. A to je i zbog toga što Turska ima i veliki poljoprivredni sektor i velika je zemlja sa 69 milijuna stanovnika, koja bi mogla nadmašiti Njemačku u tom smislu već i prije učlanjenja."
Stavovi bivšeg francuskog predsjednika izazvali su žustre rasprave o identitetu i konačnim granicama Europe. Isto tako potakle su čelnu osobu izvršne vlasti Europske unije - Romana Prodija - da izjavi da zemlje poput Rusije, Ukrajine, Izraela, Egipta i Maroka ne bi nikad smjele postati članice unije, već da bi im se moglo ponuditi posebne odnose s ovim blokom.
Međutim, u slučaju Turske, dužnosnici Europske unije priznaju da je u načelu već donijeta odluka. Jedino je pitanje kad će početi razgovori o pridruživanju, a to - po njima - ovisi o tome koliko brzo Turska može ispuniti kriterije Europske unije.