Da li Hrvatska jeste ili nije kandidat za Europsku uniju? Hoće li to biti? Kada uručiti aplikaciju Zagreba za članstvo? U Bruxellesu u vezi tih pitanja postoje različliti stavovi.
Pogledi da li Hrvatska treba ili ne treba aplicirati za službeni status kandidata za Europsku Uniju različiti su. Povjerenik za proširenje Unije, Guenter Verheugen je jučer u Beču izjavio da je "Hrvatskoj mjesto među kandidatima za Europsku uniju". Ovaj stav on zagovara duže vrijeme, pozivajući se na činjenice - od povijesnih do gospodarskih, pa i političkih.
Guenther Verheugen želi vidjeti Hrvatsku među kandidatima i to što prije.
"Riječ je o povjerenikovu osobnom stavu, ne i službenoj poziciji Europske komisije. Takve pozicije u vezi kandidatskih izgleda Hrvatske i ostalih zemalja Jugoistočne Europe niti nema. No, povjerenik za proširenje Europske unije misli da Zagreb već danas može predati svoj službeni zahtjev za kandidaturu" - ovo mi je potvrdio Verheugeniv glasnogovornik.
Povjerenik za proširenje Europske unije, Guenther Verheugen, službeno nema nikakve veze s Hrvatskom. Naime, poslovi vezani za Hrvatsku, koja je za Komisiju "treća zemlja", u resoru su povjerenika za vanjsku politiku Chrisa Pattena.
U kabinetu Chrisa Pattena upozoravaju da su zemlje regije dobile jasnu perspektivu mogućeg - naglasak je na riječi "mogućeg" - članstva još preklani, na summitu Europske unije u Feiri.
Za razliku od kolege zaduženog za proširenje, Chris Patten i suradnici ne predlažu žurbu jer smatraju da kandidatura Hrvatske dolazi u obzir tek kada na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, sklopljen između Europske unije i Hrvatske. Sada je na snazi prijelazni sporazum, dok se ne zaokruži proces ratifikacija po parlamentima država – članica.
Suradnici Chrisa Pattena žurbu ne žele ni stoga što smatraju da bi negativno mišljenje (radi se , naravno, o mogućim scenarijima) osjetno odgodilo ponovno apliciranje.
Procedura Europske Unije traži da se o aplikaciji izjasni prvo Europska komisija. Njezino mišljenje šalje se potom Ministarskom vijeću i državama - članicama i tek zajednički stav (ili, u nekim slučajevima mišljenje većine) odlučuje da li će aplikacija biti prihvaćena ili zaboravljena.
Svi ovi stavovi nikako ne znače da EU mijenja svoje uvjete Hrvatskoj i da neće nastaviti inzistirati na njihovom punom ispunjavanju, pogotovo onog najaktualnijeg, suradnje s den Haagom – ali su također znak da je Europska unija počela ozbiljno razmišljati što treba činiti nakon ovog kruga proširenja.
Najviše zagovornika ima ideja davanja kandidatskog statusa svim zemljama Jugoistočne Europe.