Ekonomske prognoze za zemlje jugoistočne Europe su, prema analizi Europske banke za obnovu i razvoj, veoma povoljne.
Jedno od rijetkih mjesta na ekonomskoj karti svijeta koje nije osjetilo posljedice globalnog gospodarskog usporavanja jest prostor Srednje i Istočne Europe. Na vrhu ljestvice uspješnosti u gospodarstvu su, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj, tranzicijske zemlje – kandidati za Europsku Uniju i jedan izuzetak od pravila, Hrvatska.
Sugovornici u institucijama Europske unije uvijek ističu kako bi se Hrvatska, da se u proširenju rukovodilo isključivo gospodarskim mjerilima, našla već u prvom krugu kandidata za ulazak u Uniju.
Nalaz EBRD-a potvrdio je da je Hrvatska još uvijek "kandidat za kandidata" zbog neispunjavanja političkih uvjeta, a ne zbog neispunjavanja gospodarskih uvjeta.
Analiza tranzicijskih ekonomija izrađena u EBRD-u predviđa da će u devet najnaprednijih zemalja – dakle osam kandidata za ulazak u Uniju u 2004. godini i Hrvatskoj - ekonomski rast u idućoj godini iznositi prosječnih 3.7 posto – u usporedbi s ovogodišnjih 2.2 posto.
Brojke svoju pravu vrijednost dobivaju tek u usporedbi s ekonomijama članica Unije, te u ovom kontekstu upozoravaju da je prosječan dohodak zemalja na putu za Uniju tek 40 posto prosjeka EU. Grčka, Portugal i Španjolska su u trenutku ulaska u Uniju ostvarivale 60 do 70 posto EU prosjeka, dakle startale su s daleko bolje pozicije nego što će sadašnji kandidati.
Analiza Europske banke za obnovu i razvoj posebno ističe snažan porast u ekonomijama Balkana, najjači nakon ratnih godina u planiranom iznosu od 4.1 posto za dogodine, što je skok s visokih 3.6 posto u ovoj godini. Porastu je najviše pridonijela SR Jugoslavija.
Budući da je riječ o niskom startu, zemlje jugoistočne Europe moraju ubrzavati ne bi li uhvatile ekonomski priključak s kandidatima. Potvrđeni oporavak, rast i dobre prognoze privući će strana ulaganja, prognozira glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj Willem Butler. Isto pravilo vrijedi za sve tranzicijske zemlje. One bi u 2003. godini trebale privući do 31 milijardu dolara stranih investicija, "još uvijek manjkavo obzirom na veličinu i potencijale" - ocijenio je Butler.