Nakon bosanske, pred Međunarodnim sudom u den Haagu našla se i hrvatska tužba protiv SR Jugoslavije za genocid. Tužba uključuje i zahtjev za nadoknadom šteta počinjenih ratnom kampanjom.
Proces o tužbi Hrvatske protiv SR Jugoslavije za genocid pred Međunarodnim sudom u den Haagu, najvišom pravnom instancom Ujedinjenih naroda koja rješava sporove među državama (ova napomena stoga da se UN-ov sud ne pomiješa s drugom UN-ovom pravnim institucijom, Tribunalom za ratne zločine u istome gradu) odlučio je produžiti rokove u kojima zemlja–tužiteljica mora podnijeti svoju pisanu izjavu na odgovor Jugoslavije na tužbu.
Riječ je o standardnoj proceduri davanja zahtjeva, odgovora na njih, potom odgovora na odgovore. Novi je rok najkasnije 29. travanj iduće godine.
Ovakvi dugački rokovi uobičajeni su kao što je standardo višegodišnje trajanje procesa a između jednog i drugog poteza dvaju strana u sporu prolazi najmanje šest mjeseci.
Hrvatska je 2. srpnja 1999. godine započela proceduru, tužeći Jugoslaviju za "zločin genocida", pozivajući se na članak IX Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine.
U rujnu iste godine sud je odredio prve rokove koji su, zahtjevom obaju strana, pomaknuti u dva navrata. Zadnji je rok bio 16. rujan i sada je sud konačno objavio definitivni termin za davanje hrvatske izjave.
Jugoslavenska je strana najavila primjedbe o nadležnosti suda što je također dio postupka koji oduzima mjesece pa i godine ali je neizbježan.
Sličnu je tužbu – ona je također u postupku – sudu uputila Bosna i Hercegovina.
Hrvatska tužba inače nakratko rekapitulira zbivanja u Hrvatskoj, utjecaj Beograda i visinu šteta, od četvrtine oštećenih privrednih kapaciteta koji uključuju i Jadranski naftovod do razrušenih naselja i spomenika, sve uz dvadesetak tisuća žrtava.
Jugoslavija je time "povrijedila svoje međunarodne obaveze proizašle iz Konvencije o sprečavanju genocida", kaže hrvatska tužba završavajući zahtjevom za otplatom šteta nastalih ratnom kampanjom.