U našoj seriji “Godinu dana nakon terorističkin napada” – danas – odnosi s Rusijom. Nakon prošlogodišnji terorističkih napada, Rusija je postala jedan od najpouzdanijih američkih partnera u ratu protiv terorizma. Međutim, u posljednjih nekoliko tjedana Moskva je povukla nekoliko poteza koji dovode u sumnju njezinu stvarnu bliskost Zapadu.
Samo dan nakon tragičnih napada, predsjednik Vladimir Putin je ponudio punu podršku Sjedinjenim Državama, što je uključivalo i ruski pristanak na američku vojnu nazočnost u državama Središnje Azije, koje su sve do nedavno bile dio Sovjetskog Saveza. Vjačeslav Nikonov, znanstvenik u moskovskoj Zakladi Politika, smatra da se sadašnji trenutak odnosa između dvije super-sile zaista može nazvati revolucionarnim: "Usporedimo li današnje odnose s našim bilo kojim odnosima u prošlosti, mislim da su ovi sadašnji najbolji rusko-američki odnosi u povijesti – dakle – od Deklaracije neovisnosti."
Evstafijev: Re-evaluacija politike prema Zapadu
Međutim, iako znatno poboljšani, američko-ruski odnosi nisu bez problema. Washington najviše brinu sve bliskiji odnosi Rusije sa Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom. Zbog njihove podrške terorizmu, američki predsjednik George Bush nazvao je te zemlje članicama “osovine zla.”
Bez obzira na američke zamjerke, Rusija u Iranu gradi nekoliko nuklearnih reaktora. Rusiju je nedavno posjetio sjevernokorejski čelnik. Nedavno, Moskva je s Irakom sklopila sporazum o gospodarskoj suradnji, vrijedan 40 milijardi dolara. Rusija također kritizira moguću američku vojnu akciju protiv Iraka, jer bi ona – kako se tvrdi u Moskvi – destabilizirala Srednji istok.
“Ovi potezi pokazuju da je predsjednik Vladimir Putin odlučio ponovno razmotriti svoju politiku prema Zapadu” – tvrdi Dimitri Evstafijev, znanstvenik koji radi u moskovskom Institutu PIR Centar. Razlog za takvu re-evaluaciju ruske politike je mišljenje mnogih Rusa da je Amerika trebala biti darežljivija u nagradjivanju Rusije za njezinu podršku u ratu protiv terorizma. "Za Putina, to predstavlja problem. Od njega se, razumljivo, očekuju opipljivi rezultati. To je i njegov prvi cilj" - objašnjava gospodin Evstafijev.
Nikonov: Irak, Iran i Sjeverna Koreja ne mogu se natjecati s Amerikom
Međutim, vanjskopolitički analitičar Vjačeslav Nikonov smatra da su zapadni mediji ruske kontakte s Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom “preuveličali.” “Rusiju još uvijek neki smatraju neprijateljem iz hladnog rata”, kaže on. Što se tiče Sjeverne Koreje, Moskva je zapravo želi postupno približiti Zapadu – tvrdi gospodin Nikonov. Sporazum o gospodarskoj suradnji s Irakom ne krši međunarodne sankcije protiv te zemlje. “Naravno, Rusija brine za svoje ekonomske interese u Iraku, no ona ne štiti Saddama Husseina”, kaže ovaj moskvoski analitičar. U vezi iranskih nuklearnih rekatora, koje gradi Rusija – “Moskvu jednaku kao i Washington brine mogućnost da Teheran gradi oružje za masovno uništavanje.”
Ukratko, kaže Vjačeslav Nikonov, Rusija više ne smatra Irak, Iran i Sjevernu Koreju svojim saveznicima: "U Rusiji se vrlo dobro razumije, i u Kremlju i izvan njega, da je odnos s Amerikom mnogo važniji od veza s tim trima državama, koje ionako djeluju izvan okvira međunarodnog prava."
Rusija treba Zapad, njegove investicije i njegova tržišta. Sve to Irak, Iran i Sjeverna Koreja ne mogu ponuditi. Zbog toga, Vladimir Putin će nastaviti svoju orjentaciju prema Americi, odnosno Zapadu u cjelini. S ovom se ocjenom slaže i Dimitrij Evstafijev. "Gospodin Putin je izravno i bezrezervno povezan s politikom približavanja Zapadu. Poraz te politike neće biti poraz aktualnog ministra vanjskih poslova, ili ččelnika Vijeća za nacionalnu sigurnost. To će biti osobni poraz predsjednika države, zbog toga što je on vrlo ajvno govorio o približavanju Zapadu. Odustajanje od te politike za njega bi bilo vrlo teško, i u psihološkom i u praktičnom smislu."
No, u vođenju takve politike uvijek ima mjesta za manevriranje. Primjerice, održavanje veze s američkim neprijateljima pokazuje domaćoj javnosti da predsjednik Putin u odnosima s Amerikom nije posve odustao od promicanja isključivo ruskih interesa. Zbog toga je ključno da bliske veze između Amerike i Rusije postanu stvar dugoročne stabilne suradnje, bez obzira na povremene krize – tvrde ruski analitičari.