Bostonski Christian Science Monitor pažnju poklanja američkim vojnim obavještajnim službama i njihovom fokusiranju na borbu protiv terorizma. Ministar obrane Donald Rumsfeld je predstavio plan o reorganizaciji vojnih obavještajnih službi, koje bi trebale svoje informacije davati novom pomoćniku ministra obrane, a onda bi ovaj izvještavao samog ministra. Time se želi izbjeći vrlo čest slučaj da te agencije, a ponajviše tri među njima: Nacionalna služba sigurnosti, koja vodi elektroničko prisluškivanje, zatim Nacionalna osmatračka služba, koja kontrolira obavještajne satelite, te Agencija za kartografiju, koja interpretira fotografije - ne suradjuju dovoljno jedna s drugom.
Problem ima šire razmjere od samih vojnih obavještajnih službi. One bi, naime, trebale blisko surađivati i sa Središnjom obavještajnom agencijom i FBI-jem – napominje Christian Science Monitor. U svom komentaru, ovaj list piše da problem neće biti riješen u osobi pomoćnika ministra obrane. Treba postojati, kao što to još od 1947. godine predviđa zakon, posebni direktor svih vojnih obavještajnih službi, koji neće biti ministar obrane. Rujanski teroristički napadi - piše bostonski list - pokazali su nam da primarna opasnost za Ameriku nije nijedna vojna sila, nego terorizam - došlo je, stoga, vrijeme za promjene u obavještajnim djelatnostima.
New York Times piše da je administracija predsjednika Busha upozorila europske saveznike da će se američka uloga u NATO savezu promijeniti ukoliko Europska Unija odbije zahtjev Sjedinjenih Država za sklapanjem bilateralnih sporaza kojima bi se Amerikance zaštitilo od optužnica na novom Medjunarodnom kaznenom sudu.
Europska unija i Sjedinjene Države imaju potpuno različit pristup tom sudu. Europljani ga bezrezervno podržavaju, američka administracija ga u potpunosti odbija. Europska Komisija, izvršno tijelo Unije, odbila je američki zahtjev o izuzeću američkih državljana od jurisdikcije spomenutog suda – ističe New York Times.
Ukoliko je europski odgovor ne, onda izmedju Sjedinjenih Država i NATO saveza očigledno neće više postojati status quo – istaknuo je danskim novinarima Pierre-Richard Prosper, američki veleposlanik zadužen za pitanja ratnih zločina. Gospodin Prosper je tom prilikom rekao da će kandidati koji žele postati članovi NATO saveza, a koji ne potpišu sporazum sa Sjedinjenim Državama o izuzeću Amerikanaca, citiramo "…biti problem o kojem će se razgovarati u kontekstu NATO saveza…" Tako piše u State Departmentovom transkriptu intervjua veleposlanika Prospera.
Nakon što je nekoliko zemalja doživjelo te izjave kao zamaskiranu prijetnju, glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker je istaknuo da ne postoji veza izmedju odluke američke vlade u prilog neke zemlje kao kandidata za člana NATO saveza i odluke te zemlje o američkom zahtjevu za izuzećem od optužnica na Medjunarodnom kaznenom sudu.
I, za kraj, ponovno Christian Science Monitor, koji podsjeća da će se sutra odlučiti o tome koja će dva američka grada ostati kandidati za domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2012. godine. Sada Sjedinjene Države imaju četiri grada-kandidata: San Francisco, Washington D.C., New York i Houston. Onaj grad koji bude američki kandidat dobit će šest milijardi dolara savezne financijske pomoći, a procjenjuje se da bi ga tijekom igara posjetilo četiri milijuna posjetitelja, te da bi te igre pratilo oko pet milijardi TV gledatelja!
Gotovo svi američki dnevnici prenose najnovije podatke o broju stanovnika američkih zatvora i popravnih domova. Na kraju 2001-ve godine čak je 3.1 posto od ukupnog broja odraslih Amerikanaca bilo u zatvorima. Riječ je o šest milijuna i 600 tisuća osoba, što je uvećanje za skoro 150 tisuća u odnosu na prethodnu godinu, odnosno znači da je svaki 32-gi stanovnik Sjedinjenih Država – u zatvoru! Žene čine 22 posto od ukupnog broja zatvorenika!