Investitori sa Zapada koji ulažu u Rusiji još uvijek doživljavaju svakojake probleme. Najnoviji primjer je spor između Zaklade Soros, filantropske organizacije koju vodi američki milijarder George Soros i jedne moskovske kompanije za trgovinu nekretninama. Ruski je sud nedavno presudio u korist Soroseva Instituta Otvoreno društvo, no to je – kako iz Moskve javlja Lisa McAdams - probleme samo uvećalo, umjesto da ih otkloni.
U središtu spora je to što je ruska tvrtka koja je iznajmila zgradu Zakladi Soros promijenila sadržaj ugovora o najmu – nakon njegova potpisivanja. Krivotvoreći njegov sadržaj, ruska je tvrtka u njega umetnula odredbu da je Zaklada Soros obavezna zgradu kupiti. Sud je presudio da Zaklada Soros to nije obavezna učiniti, te da je dovoljno da, u skladu s ugovorom, zgradu iznajmljuje. Bez obzira na to, upravnik zgrade je prošli tjedan doveo osoblje jedne privatne zaštitarske tvrtke, koje je zgradu jednostavno okupiralo.
Katarina Geniyeva, direktorica područnog ureda Instituta Otvoreno Društvo u Moskvi objašnjava što se dogodilo: "Kada sam u jutro došla na posao, vrata su bila zaključana, naša su vozila bila zatvorena na parkiralištu, a sve su čuvali naoružani zaštitari. S vrata su bili skinuti natpisi s imenom naše organizacije. Nakon toga sam svojim uposlenicima naredila da nasilno uklone lokot s vrata."
Tjedan dana kasnije, naoružani zaštitari još uvijek se nalaze u zgradi, iako su uklonjeni neki od lokota. Zgrada je za Zakladu Soros neupotrebljiva i sastanci se održavaju na drugim mjestima u Moskvi. Upravnik zgrade, koji djeluje u sporazumu s drugom stranom u sporu, s tvrtkom za promet nekretninama, tvrdi da se zgrada može koristiti, te da Institut Otvoreno društvo ovako postupa jedino iz – kako je rekao - propagandnih razloga.
Upravnik zgrade Kantemir Karamzin kaže da Zaklada Soros posljednjih deset mjeseci nije plaćala vodu, struju i druge režije – te da je to glavni problem u sporu. Dok ne plate, neće dobijati uslugu, kaže upravnik zgrade. Gospođa Geniyeva tvrdi da su ovi problemi vrlo usporili rad Zaklade Soros: kasni se s distribucijom 10 milijuna pomoći, za liječenje tuberkuloze u ruskim zatvorima, sudsku i medijsku reformu, vladin program borbe protiv korupcije te projekt poklanjanja inozemnih knjiga ruskim knjižnicama.
Zbog toga će u listopadu Rusiju posjetiti George Soros, kako bi razmotrio nastavak 40 postojećih projekata u ovoj zemlji.
Institut Otvoreno društvo u Rusiji djeluje 15 godina, a na pomoć ovoj zemlji potrošio je milijardu dolara. Novac je utrošen u široku lepezu projekata, koji su – među ostalim – pomogli i učiteljima, i znanstvenicima i novinarima, kao i tisućama ruskih obitelji. Zbog problema poput ovog u Moskvi, poslovni ljudi sa Zapada još uvijek moraju biti oprezni kad ulažu u rusku ekonomiju – smatra Katarina Geniyeva.
"Za nas u ovom sporu nije najvažniji status ove zgrade, da li se ona iznajmljuje ili kupuje. Za nas je najvažniji princip – a to je vladavina prava, odnosno poštivanje potpisanog ugovora. Mi ćemo nastaviti s našim radom u Rusiji, a to je izgradnja civilnog društva, pravne države, pomoć kulturi, obrazovanju i zdravstvenog sustava."
Gospodin Karamzin, upravnik sporne zgrade, kaže da su njegovi prioriteti drugačiji. Iako ga brine ruski imidž u inozemstvu, njemu je – kako kaže – važniji njegov džep. On je uložio žalbu na nedavnu odluku moskovskog suda i uvjeren je da će konačna presuda biti u njegovu korist. Podršku Zakladi Šoroš jedavno su iskazali brojni ruski pisci i druge javne ličnosti, u otvorenom pismu ruskom premijeru. Oni također tvrde da će spor između Šoroša i tvrtke za promet nekretninama štetiti ugledu Rusije.
Aleksei Moiseev, čelnik jedne ruske investicijske firme, slaže se s ovim mišljenjem. Rusija je još uvijek vrlo daleko kada su u pitanju međunarodni standardi poslovanja – kaže ovaj moskovski biznismen. "Pravna zaštita privatne imovine nije osobito jaka. To nije samo slučaj sa imovinom stranaca. Naime, nije dobro zaštićena niti imovina samih Rusa."
Zapadni investitori prate tijek spora između Zaklade Šoroš i lokalne tvrtke za promet nekretninama. Spor s nestrpljenjem naravno prate i brojne ruske ustanove čiji rad ovisi o novcu američkog filantropa Georgea Šoroša.