Iako je većinu činjenica koje će zanimati haaške suce u nastavku procesa Slobodanu Miloševiću stavio u knjigu 'To End a War', Richard Holbrooke je morao ipak dobiti službenu garanciju da će suci poštivati osjetljivost pojedinih podataka, što je i bio uvjet dolaska Holbrookea na mjesto za svjedoke.
Holbrooke je odavno izjavio da je spreman doći u den Haag ali kao bivši dužnosnik američke Vlade za to mora dobiti privolu Washingtona. Svjedočenje Amerikanaca dugo je bilo predmetom natezanja između den Haaga i Washingtona, glavna je tužiteljica ne jednom primijetila da Washington pravi probleme u dostavi dokaza i osiguravanju svjedoka i to do mjere da u pitanje dolazi čitav dokazni postupak.
Nesporazumi su izglađeni ukoliko je suditi po sadržaju objavljene odluke sudskog Vijeća prema kojoj ispitivanje svjedoka sa strane Tužiteljstva mora teći na način da, citiram odluku, "isključi mogućnost davanja svake povjerljive informacije". Milošević je također dobio formalna ograničenja: u unakrsnom ispitivanju, glasi odluka, optuženome se ne dozvoljava ići preko teme i stoga se mora ograničiti isključivo na upite direktno vezane uz svejdokov iskaz. I optuženome je zabranjeno ono što i optužbi, postavljati pitanja koja će zadirati u sferu povjerljivosti državne ili vojne tajne.
Dakle, što Holbrooke kaže, to Milošević može pitati, ali ne više od toga. Holbrooke u sudnici neće sjediti sam – odlukom sudskog vijeća omogućava se dvoma predstavnicima 'zainteresirane vlade', u Holbrookeovom slučaju Sjedinjenih Država da pomažu svjedoku. Holbrooke može doći na red već u prvim danima rujna. Kao svjedok, Tužiteljstvu je značajan po svim dijelovima optužnice. Holbrooke je neusmnjivo krunski svjedok, za kosovsku je optužnicu interesantan jer je nakon njegove neuspjele misije u Beogradu u rano proljeće 1999. godine NATO pokrenuo kampanju zračnih udara a kao autor Daytona i glavni akter u stvaranju mirovnog sporazuma sucima će pružiti uvid u događaje vezane uz sadržaj bosanskog i, posredno, hrvatskog dijela optužnice.