Šezdesetih godina prošlog stoljeća trgovac dionica John Herzog, specijaliziran za nepoznate i neaktivne dionice, naišao je na dokument Newyorške i harlemske željeznice koji je potpisao željeznički tajkun William Vanderbilt. To otkriće označilo je početak njegovog preobražaja u sakupljača antiknih financijskih dokumenata i artefakta. Tijekom godina često je znao razgovarati o ideji da javno izloži svoju sve veću kolekciju, no izgleda da je trebalo doći do financijske katastrofe da ova njegova ideja donese prve plodove.
"Pravi motivirajući faktor za to došao je nakon sloma burze 1987. godine kad su mediji i komentatori govorili 'Sramota da nitko ne proučava financijsku povijest Sjedinjenim Država, jer da je to činjeno, mogli smo predvidjeti ovo što se upravo dogodilo'. I ja sam tad rekao 'čekajte. Ja proučavam. Ja skupljam te stvari. Ja sam vidio što se dogodilo u prošlosti'. A u to vrijeme već sam imao značajnu kolekciju."
Godine 1988. službeno se otvorio Muzej američke financijske povijesti na donjem dijelu Manhattana u zgradi prožetoj financijskom poviješću. Prvi minsitar financija Sjeidnjenih Država Alexander Hamilton, čovjek koji je postavio temelje američkog financijskog sustava, imao je svoj odvjetnički ured u toj zgradi, a u njoj se nalazilo i sjedište naftne kompanije Standard Oil gdje je, do 1897. Godine, ured imao i glavni direktor ove kompanije John Rockefeller.
Stroj s trakom koja pokazuje cijene dionica jedan je od stalnih izložaka. Identična je kopija one koju je 1870. izmislio Thomas Edison, s time što nije spojena na telegrf, već na kompjuter. Odmah iznad tog stroja nalazi se požutjeli papir vrpce izrezan na 30 centimetara duge segmente i uramljen. Kustosica muzeja Kristina Aguilera objašnjava da je ovu traku sačuvao jedan trgovac dionicama iz Bostona 29. listopada 1929. godine, dana kad je došlo do velikog sloma burze koji je označio početak velike gospodraske krize u Sjedinjenim Državama.
"I dok su se svi derali kako su izgubili čak i košulju, da su kompanije propale i da ljudi gube novac, on je shvatio kakav je to bio povijesni trenutak. Posegnuo je u kantu za smeće, pronašao vrpcu i poslije je objesio na zid svog ureda kao upozorenje uposlenicima što se može dogoditi na burzama dionica."
Sam čin vađenja dokumenta iz smeća središnja je tema financijskog muzeja, kaže njegov direktor i osnivač John Herzog.
"Ovi komadići papira pružaju nam enormne izvore informacija i iskustva. Da ih bacimo u smeće, to je kao da bacamo svoju kulturu, jer naša kultura je rezultat onog što smo postigli u industriji, poljoprivredi i društvu."
Posjetioci ovog muzeja će također pronaći blokove zlata s potopljenog broda Central America, kao i kompjutersku igru koja im omogućava da simuliraju trgovanje na burzi. Muzej godišnje posjeti oko 35 tisuća posjetitelja.