Analiza rezultata popisa stanovništva, koju je proveo tim zagrebačkih demografa, pokazuje da je u deset godina iz Hrvatske iselilo oko 525 tisuće ljudi, Srba i Hrvata. U istom razdoblju u državu je uselilo 233 tisuće ljudi, uglavnom Hrvata iz BiH.
U Hrvatskoj je 1991. živjelo 4 784 000 stanovnika, a deset godina kasnije 4 437 000 - 347 tisuća manje. Demograf dr. Anđelko Akrap, koji je vodio istraživanje, razliku u broju iseljenih objašnjava metodologijom posljednjeg popisa.
"Prema metodologiji za 2001. u ukupan broj stanovnika se uključuju i oni koji borave na radu u inozemstvu i raseljeni Srbi koji su odselili u Srbiju, ali jednom ili više puta godišnje dolaze u stalno mjesto prebivališta," kazao je dr Akrap u telefonskom razgovoru za Glas Amerike.
Ne računajući hrvatske državljane u inozemstvu i iseljene Srbe koji povremeno posjećuju svoje domove, u Hrvatskoj je prošle godine živjelo oko 4.200.000 ljudi. Ako se taj broj oduzme od popisnog rezultata dobije se cifra od više od pola milijuna ljudi koji su od početka rata do prošle godine napustili državu.
Krajem prošlog tjedna agencija HINA objavila je priopćenje Državnog zavoda za statistiku u kojem se navodi da se od 1991. - 2001. u Hrvatsku doselilo 416 911 osoba, a odselilo 107 480.
"Svi podaci koje Državni zavod za statistiku iskazuje o migracijama nisu releventani. Više smo puta upozoravali, na primjer ako netko živi u Americi, a tu se prijavi u MUP-u ga bilježe kao da tu živi. Poznato je da MUP ne čisti te evidencije jer to nije njihov posao. Ili, netko dođe iz BiH uzme tu dokumente, prijavi se kod rodbine a odmah nakon toga odseli u inozemstvo. MUP bilježi da su uselili u Hrvatsku, a te podatke uzima Državni zavod za statistiku. To nisu objektivni podaci, to znaju i oni koji su to tiskali," kaže dr Akrap, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Od ukupnog broja useljenih - oko 233 tisuće - prema popisnim podacima, najviše je bosanskih Hrvata, 180 tisuća. Dijelu je Hrvatska bila samo tranzitna država na putu za treće zemlje.
Prema procjenama demografa Hrvatsku je u potrazi za poslom napustilo oko 150 tisuća mladih ljudi. "Mladi i dalje odlaze ali manjim intezitetom", kaže dr. Akrap dodajući da osim Hrvatske negativan migracijski saldo imaju i susjedne države.
"Sam rat je do krajnjih granica radikalizirao migracijske tokove. Srbija ima jako negativan saldo jer veliki broj Srba iz Hrvatske nije iseljavao samo u Srbiju nego i prema prekooceanskim i zapadnoevropskim zemljama, kao i Srbi iz same Srbije. Sve zemlje na ovim prostorima imaju negativan saldo migracija. Imaju ga i druge tranzicijske zemlje," kaze Anđelko Akrap.