Analiza trendova u Hrvatskoj u ovoj i idućoj godini govori o nastavku nestabilnosti vladajuće koalicije ali i najavljuje pozitivne trendove u gospodarstvu.
Nestabilnost će i dalje biti značajka drugog Račanovog koalicijskog kabineta, prognozira analiza Economista. Economistova "The Economist Inteligence Unit" jedan je od najčešće korištenih i u svijetu uvažavanih izvora procjena situacije u pojednim zemljama ili gospodarskim granama.
Prognozu o nastavku nestabilnosti vladajuće koalicije temelji na saznanju da će u Vladi i dalje biti više malih stranaka koje će nastojati kapitalizirati svoje sudjelovanje. Prognoza analitičara je dakle da će stranačke ambicije stopirati puno ispunjenje Račanovog obećanja o efikasnijoj vladi stručnjaka. Brojne stranke, sa svojim zahtjevima za participacijom u vrhu vlasti, biti će glavni razlog što neće doći do smanjivanja broja članova vlade.
Analiza nudi dva moguća scenarija. Prvi je osnivanje koalicije šest ili čak više stranaka s SDP-om u središtu. Ovakva bi koalicija bila nesigurna i ne bi izdržala dulje od pola godine. Drugi scenarij predviđa prijevremene izbore na jesen.
Analitičari prednost daju prvom, objektivno vjerojatnijem scenariju. Dođe li ipak do prijevremenih izbora, HDZ ima velike izglede za povratak na vlast kao najbrojnija stranka. Podršku javnosti HDZ-u stvorit će nezadovoljstvo građana sporošću reformi, veoma visokom nezaposlenošću, neželjeno niskim i neizmijenjenim standardom života.
Ovakav bi scenarij bio poguban - smatra Economist - stoga što bi polarizirao odnose u društvu, komplicirao suradnju s međunarodnim zajednicom do granice ponovljenog stanja poluizolacije, usporio auroatlantske integracijske procese, pogoršao odnose sa susjedima, s haaškim Tribunalom za ratne zločine, ali i doveo do bijega stranih investicija iz zemlje i, usporedno s tim, pada vrijednosti kune.
U ovoj kolekciji ne baš povoljnih prognoza nalazi se i nešto solidnog, osnovanog optimizma: u ovoj godini analiza očekuje stopu rasta od 2.8 posto, dogodine 3.6 posto, a ovogodišnja bi se inflacija od 4.8 posto i dogodine držala pod kontrolom sa 4.5 posto.
U ovoj godini očekuju se izravna strana ulaganja u visini 1.6 milijarde eura, dogodine 1.7 milijarde. Hrvatska će se više zaduživati kako bi pokrila deficit. Za kraj, obećavajuća prognoza prema kojoj će turizam u 2002. godini zemlji donijeti prihod od 3.7 milijuna eura.