U Barceloni danas počinje 14. međunarodna konferencija o AIDS-u. Znanstvenici koji se bave istraživanjima AIDS-a pozivaju liječnike da razrade nove strategije za borbu protiv ove bolesti, upozoravajući da virus HIV-a postaje sve otporniji na lijekove. Iako je epidemija AIDS-a do sada najteže pogodila Afriku, stručnjaci upozoravaju da se ova bolest danas najbrže širi u istočnoj Europi.
Ujedinjeni narodi nedavno su upozorili da bi od AIDS-a do godine 2020 moglo umrijeti 68 milijuna ljudi diljem svijeta, ukoliko se ne prošire programi prevencije i liječenja. Ovaj podatak nije nimalo začudio dr. Michaela Mersona sa sveučilišta Yale.
Dr. Merson, direktor Centra za interdisciplinarna istraživanja AIDS-a na sveučilištu Yale, ističe da se sada mnoga ranija predviđanja o širenju AIDS-a pokazuju ispravnima. Kako kaže, broj zaraženih i umrlih od AIDS-a već je veći od broja žrtve epidemije kuge u Srednjem vijeku. Prema njegovoj ocjeni, epidemija AIDS-a najgora je epidemija u modernoj povijesti. Nažalost, za to – kako kaže – krivicu snosi i javnost, koja nije dovoljno ozbiljno shvatila upozorenja stručnjaka o ovoj opasnoj bolesti.
"Upravo u tome leži velik dio problema. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih, mnogi od nas istupali su u javnosti s upozorenjima. No, s obzirom da širenje AIDS-a nije bilo tako naglo kao što je danas, s obzirom da nije tako mnogo ljudi umrlo, naša upozorenja nisu se čula. Mnogim vladama i čelnicima teško se nositi s AIDS-om. Ta se bolest prenosi uglavnom putem spolnog odnosa i intravenoznog korištenja droga, pa se stoga mnogi među prvim zaraženima u nekoj zemlji marginaliziraju," ističe ovaj stručnjak.
Marginalizacija širenja AIDS-a – kaže dr. Merson – bila je vrlo prisutna u dijelovima svijeta koji su sada posebno pogođeni ovom epidemijom – primjerice u sub-saharskoj Africi, gdje je zaraženo 30-40 posto odraslog stanovništva. No, posebno je zabrinjavajuće, dodaje on, da se AIDS trenutno širi vrlo agresivno u drugim dijelovima svijeta kao što su Indija, Rusija, Kina i dijelovi istočne Europe. Što bi, dakle, trebalo učiniti?
"Mnogo smo naučili kroz uspjehe postignute u zemljama kao što su Uganda, Senegal, Zambija, Kambodža i Tajland. U tim zemljama su na vrijeme poduzete mjere kako bi se epidemija zaustavila. No, sve to je postignuto samo zato jer je postojala politička volja i spremnost da se otvoreno govori o AIDS-u," kaže on.
U Barceloni danas počinje međunarodna konferencija o AIDS-u. Što se od nje može očekivati?
"Mislim da ćemo prije svega jasno čuti pozive za boljom skrbi za oboljele. U Sjedinjenim Državama i drugim zemljama na tržištu postoje lijekovi, koji mogu produžiti život zaraženih mnogo godina. Nažalost, samo mali broj zaraženih i oboljelih u supsaharskoj Africi ima pristup takvim lijekovima, dijelom i zbog toga jer su jako skupi," ističe on.
Dr. Merson, stručnjak za AIDS sa sveučilišta Yale, kaže da se, unatoč postojećim lijekovima koji produžuju život pacijenta, o pravom lijeku koji bi liječio AIDS još ne može govoriti. Prema njegovim riječima, virus HIV-a često mutira, pa je teško pronaći lijek za njega, no treba se nadati da će u dogledno vrijeme biti razvijeno cjepivo, koje bi moglo pomoći zaraženima da ne obole od AIDS-a, pa čak i spriječiti infekciju.