Savezni žalbeni sud u San Franciscu jučer je proglasio neustavnom Prisegu vjernosti, kratku zakletvu lojalnosti svojoj zemlji koju američki učenici izgovaraju na početku svakog školskog dana. Razlog ove odluke jest činjenica što je Prisega – prema mišljenju tročlanog sudskog vijeća – u suprotnosti s Prvim amandmanom ustava Sjedinjenih Država, koji zabranjuje uspostavu državne vjere, odnosno monopol jedne religije nad drugima.
U Prisezi vjernosti za članove sudskog vijeća najkontroverznija je bila uporaba riječi “Bog” – odnosno fraza koja Ameriku opisuje kao “naciju nad kojom je samo Bog.” Ova formulacija iz Prisege vjernosti znači da nad američkom nacijom ne vlada monarh ili neki despotski vladar, već da nacija vlada sama sobom, u skladu s božjim načelima.
Apelacioni sud smatra da se spominjanjem Boga krši američki ustav. “Tvrdnja da smo mi ‘nacija nad kojom je samo Bog’ identična je tvrdnji koja bi glasila da je Amerika 'nacija nad kojom stoji samo Isus, ili Višnu, ili Zeus – ili pak nacija nad kojom ne stoji nikakav bog'” – stoji u sudskoj odluci Saveznog žalbenog suda 9. okruga.
Ovom je sudu sjedište u San Franciscu, a njegove se presude odnose na devet saveznih država američkog Zapada.
Sud smatra da ovakvu formulaciju, koja spominje Boga, pripadnici nekih ne-kršćanskih vjerskih zajednica ili pak ateisti mogu protumačiti kao svojevrsno “naturanje” jedne, one “prave” religije. A to je u suprotnosti s prvim amandmanom američkog ustava koji zabranjuje uspostavu “državne vjere”, te određuje oštre i čvrste granice između državne i vjerske domene javnog života.
Sudu je u odlučivanju, navode današnja izdanja američkih dnevnika, vjerojatno “pomogla” povijesna činjenica da je dio Prisege u kojoj se spominje Bog, umetnut u njezin tekst tek 1954. godine. Bilo je to vrijeme hladnoga rata, a promjena je uvedena na zahtjev kršćanskih vjerskih organizacija. U to se doba smatralo da izmjenjen sadržaj Prisege vjernosti ukazuje na jedan od razloga po kojem se Amerika razlikuje od ateističkog, bezbožnog Sovjetskog saveza - u kojem su građani bili prisiljavani izgovarati zakletve vjernosti režimu i njegovim vođama.
Iako je Vrhovni sud Sjedinjenih Država još 1943. godine odlučio da se učenike ne smije siliti na izgovaranje Prisege vjernosti, ovaj je ritual u američkim učionicama vrlo popularan. Najčešće ga odbijaju jedino pripadnici nekih manjih vjerskih sekta poput Jehovinih svjedoka, ili pak ateisti – što je i dovelo do ove najnovije presude o neustavnosti prisege.
Zbog čega je Prisega vjernosti uopće potrebna? U Sjedinjenim Državama žive ljudi iz gotovo iz svih država svijeta. Njih ne povezuje etnička, nacionalna veza, kao što je to slučaj s većinom europskih zemalja. Amerikance povezuje činjenica zajedničkog državljanstva, odnosno privrženost određenom sklopu ideja koje su formulirane u ustavu. Bit tih ideja je, među ostalim, i pravo svakog pojedinca da živi u slobodi te da država poštuje njegova građanska i ljudska prava i njegov dignitet.
No, istovremeno, Amerika je vrlo religiozna zemlja. Amerikanci u ogromnoj većini redovno prakticiraju svoju vjeru. Riječ “Bog” spominje se u javnosti gotovo svakodnevno – od patriotskih napjeva, do prigodnih govora političara, konačno riječ "Bog" nalazi se napisana i na novčanici od jednog dolara. Jesu li svi ti slučajevi spominjanja Boga također neustavni? - upitali su se jučer mnogi, nakon što su čuli za odluku Saveznog žalbenog suda iz San Francisca.
Reakcije na presudu su uglavnom bile negativne, pogotovo od strane političara, i republikanaca i demokrata. Predsjednik George Bush nazvao je presudu “smiješnom i glupom.” Čelnik republikanaca u Zastupničkom domu – “tužnom i apsurdnom.” Čelnik demokratske većine u Senatu presudu je nazvao “jednostavno – ludom.”
U Washingtonu, a kako se čini i u unutrašnjosti zemlje, vlada uvjerenje da će presuda biti ukinuta – ako ne od strane samog suda koji ju je donio, onda od strane Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, koji je znatno konzervativniji od kalifornijskog apelacionog suda.