Britanski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Jeremy Greenstock kaže da Ujedinjeni narodi igraju ključnu ulogu u ratu protiv terorizma. Veleposlanik Greenstock predsjedatelj je Odbora Vijeća sigurnosti za borbu protiv terorizma. Ovaj britanski diplomat vjeruje da će članice svjetske organizacije sve više surađivati na ovom planu.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo je Odbor za borbu protiv terorizma, koji ima 15 članova, 28. rujna 2001. - nedugo nakon terorističkih napada na Svjetski trgovinski centar i Pentagon.
Konsenzus u vezi međunarodnopravnog definiranja terorizma
Veleposlanik Greenstock kaže da je više od 150 zemalja-članica svjetske organizacije podnijelo izvještaje o svojim prednostima i slabim stranama u odnosu na rezolucije Ujedinjenih naroda vezane uz terorizam. Prema njegovim riječima, izvještaji su pokazali da velik broj zemalja treba unaprijediti svoje pravosuđe kako bi se efikasno borile protiv terorizma:
"Te zemlje, naravno, ubojstvo tretiraju kao kazneno djelo, ali njihovi zakoni nemaju propisa koji bi se odnosili na međunarodni terorizam, podršku teroristima, teroristička djela, sakupljanje novaca za teroriste ili davanje oružja i skloništa teroristima. Sve to su danas kaznena djela po međunarodnom pravu. Postoje konvencije Ujedinjenih naroda koje se odnose na ta djela, uključujući i otmice i druge oblike terorističkih aktivnosti. Tako je nešto mnogim vladama novo."
Veleposlanik Greenstock kaže da se Ujedinjeni narodi ne bave samo postizanjem konsenzusa između zemalja-članica, već da poduzimaju i konkretne mjere u zemljama kao što je Afganistan, gdje je, uz pomoć svjetske organizacije, na vlast došla nova prijelazna vlada.
Dileme Srednjeg istoka
No, britanski diplomat također ističe da je na pojedinim mjestima ključna uloga Sjedinjenih Država. To se – kako kaže – posebno odnosi na Srednji istok, gdje izraelska vojska sada drži Palestince u čvrstom stisku.
"Postavlja se sljedeća dilema – ukoliko izraelske snage ublaže mjere, novi val bombaša samoubojica, naoružanih bombama već sastavljenim u objektima koji još nisu otkriveni, bit će spreman za akciju. Umjesto jednom ili dva puta tjedno, incidenti će se događati mnogo češće. S druge strane, ukoliko Izraelci ne ublaže mjere sigurnosti, mnogi Palestinci će doslovno gotovo umrijeti od gladi, jer nemaju posla."
U tom slučaju – kaže veleposlanik Greenstock – nezadovoljstvo u arapskom i islamskom svijetu dostići će točku ključanja. Britanski veleposlanik s nestrpljenjem očekuje najavljeni govor predsjednika Busha o Srednjem istoku, u kojem će predsjednik iznijeti novu mirovnu strategiju za tu regiju.
regionalni i globalni razlozi za akciju protiv Iraka
Gospodin Greenstock smatra da su Sjedinjene Države i Britanija zajedno izložene prijetnji od Iraka, za koji se – kako kaže – zna da raspolaže oružjem za masovno uništavanje.
Štoviše, ističe britanski diplomat, Irak odbija ispoštovati rezolucije svjetske organizacije, koje od njega traže da dozvoli inspektorima za naoružanje ulaz u zemlju i provođenje inspekcija: "Možemo poduzimati korake u samoobrani, no Irak ne prijeti samo nacionalnim teritorijima Sjedinjenih Država i Britanije. Stoga postoje i regionalni i globalni razlozi da se poduzme akcija protiv Iraka, koja bi imala i podršku Ujedinjenih naroda. Stoga Ujedinjeni narodi nastoje natjerati Irak da konačno ispoštuje rezolucije koje smo usvojili od 1991. do danas."
Veleposlanik Greenstock upozorava da bi američki napad na Irak mogao dovesti do neželjenih posljedica, uključujući jačanje terorizma i daljnju destabilizaciju Srednjeg istoka. Prema njegovim riječima, čelnici Sjedinjenih Država i Britanije sada razmatraju svoje opcije, a to čine i dužnosnici Ujedinjenih naroda.
Britanski diplomat kaže da je u borbi protiv terorizma od ključne važnosti međunarodna suradnja: "Nije dovoljno zaštititi 95 posto svijeta, ukoliko je ostalih pet posto u stanju poticati, štititi, opskrbljivati i financirati teroriste."
