Danas su konačno objavljeni rezultati popisa stanovništva koji je proveden u travnju prošle godine, a prema kojem u Hrvatskoj živi četiri milijuna i 437 tisuća stanovnika što je šest posto manje nego po popisu provedenom 1991. godine. 89,63 posto stanovnika izjasnilo se kao Hrvati, Srba je 4,5 posto što je tri put manje nego po popisu iz 1991. godine, a ostalo su pripadnici nacionalnih manjina. Hrvatska broji i devet tisuća izbjeglica. 88 posto stanovnika izjasnilo se kao katolici, jedan posto kao pravoslavni, a deklariranih ateista ima dva posto.
Dobna struktura hrvatskog stanovništva je zabrinjavajuća jer je 16 posto stanovništva starije od 65 godina, a djece do šest godina je upola manje. Ništa bolja nije ni obrazovna struktura jer svega pet posto stanovištva ima završen fakultet, a čak 70 tisuća osoba je nepismeno. Od vlastitog rada u Hrvatskoj živi svega 36 posto stanovništva, od mirovine 22 posto, a od socijalne pomoći 2 posto stanovnika. Čak 36 posto stanovnika nema nikakve prihode. Uoči objavljivanja ovih podataka gotovo sve srpske udruge i političke stranke su prosvjedovale zbog metodologije popisa prijeteći se da ga neće priznati.
Njima je, naime, smetalo što u popis stanovništva nisu uvršteni i hrvatski građani srpske nacionalnosti koji su izbjegli u Srbiju. Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marjan Gredelj je pojasnio kako je:“ukupno je usklađena s metodologijom Ujedinjenih naroda odnosno Eurostata. Izbjeglice pripadaju i popisuju se u državi u kojoj imaju status izbjeglice. Što znači da osobe koje su izbjeglice u Hrvatskoj, bez obzira na zemlju iz koje su došle, u smislu popisa, jesu stanovnici Hrvatske. Na jednak način, osobe koje su državljani Republike Hrvatske, a izbjegli su u treće države, nisu stanovnici Republike Hrvatske. Imamo informaciju o tome kako je u Srbiji ovih dana proveden popis stanivništva. Oni su na jednak način koristili metodoglogiju i definiciju stanovništva kao i mi prošle godine”.