Današnji skup ministara vanjskih poslova NATO-vih 19 članica neće ni u kojem slučaju biti povijesni, no razmjena mišljenja trebala bi pomoći u izmjenama, koje će u konačnici postati povijesne. Ovo je prvi utisak iz Reykjavika, grada domaćina ministarskog skupa.
Na ovom sastanku, šefovi diplomacije obrađivat će teme novih sigurnosnih izazova početka 21. stoljeća, prvenstveno terorizma i ulogu NATO saveza u njegovom spriječavanju, potom kompleksan blok skorog novog, a možda i kasnijeg proširenja NATO saveza i suradnja s Rusijom na novim temeljima.
Ministri će također dati obećano zeleno svjetlo izmjenama mirovnih misija na Balkanu - SFOR-a u BiH i KFOR-a na Kosovu. Kod ovoga treba istaknuti da obje mirovne misije smanjuju broj ljudi – SFOR sa 19 na 12-tak tisuća, a KFOR će napustiti gotovo pet tisuća ljudi. Jedinice će biti lakše naoružane, pokretljivije, a na sebe će preuzimati i neke neklasične vojne zadatke, poput nadzora granice i borbe s ekstremistima. Potonji opis podrazumijeva i nastavak NATO-vog lova na osobe optužene za ratne zločine.
Današnji je dan značajan i za Hrvatsku, stoga što će ministri vanjskih poslova posebnim priopćenjem objaviti da je Hrvatska službeno postala deseti – kako kažu – aspirant ili kandidat za ulazak u atlantski savez.