Odbor za zaštitu novinara, kojem je sjedište u New Yorku, objavio je godišnje izvješće o slobodi tiska u 140 država. Nakon općeg osvrta na globalnu scenu, donosimo izvatke koji se odnose na situaciju u Hrvatskoj, te u Sjedinjenim Državama.
“Događaji od 11. rujna, te rat protiv terorizma, koji je potom uslijedio, doveli su do krize medijskih sloboda u mnogim zemljama” – navodi se u izvješću Odbora za zaštitu novinara. Izvješće dokumentira više od 500 slučajeva represije medija – od atentata, fizičkih napada na novinare te zatvaranja novinara, pa do slučajeva cenzure i sudskih progona.
Izvješće navodi tri alarmantna trenda: broj poginulih novinara u 2001. godini bio je znatno veći od prethodne godine. Dramatično se povećao i broj novinara koji služe zatvorske kazne. I treće, kao posljedica terorističkih napada u Sjedinjenim Državama, vlade diljem svijeta sklonije su represiju medija proglasiti problematikom iz domene nacionalne sigurnosti – tvrdi se u izvješću odbora za zaštitu novinara.
Sve bolja situacija u Hrvatskoj
U vezi sa slobodom medija u Republici Hrvatskoj, izvješće navodi da se situacija u 2001. poboljšala. “Vlada i parlament poduzeli su izvjesne napore da se izmjene zakoni o medijima i reformiraju državni mediji. Međutim, uski politički interesi članica vladajuće koalicije, te želja da se zadrži utjecaj nad medijima, doveli su do vrlo nejednakih rezultata” – navodi se u izvješću.
“Dok je bila na vlasti, Hrvatska demokratska zajednica se u progonu nezavisnih novinara služila policijom, sudstvom i obavještajnim službama. Sada kada više nije na vlasti, HDZ i njegovi desničarski pristaše postali su branitelji slobode medija, naravno iz oportunističkih razloga” – nastavlja se u izvješću Odbora za obranu novinara, a kao primjer takve djelatnosti HDZ-a navodi se prosvjedni skup u Splitu, u svibnju prošle godine, zbog smjene urednika Slobodne Dalmacije Josipa Jovića.
Izvješće kao primjere represije neovisnog tiska navodi fizičke napade na novinare Feral Tribunea, Rinu Belana i Damira Pilića, koji su istraživali djelatnost jednog optuženika za ratne zločine. Spominje se i pokušaj blokiranja emitiranja dokumentarnog filma Oluja nad Krajinom, nakon čega je HDZ pozvao na smjenu odgovornih sa HTV-a.
Odbor za zaštitu novinara navodi da hrvatski Sabor nije izmjenio Zakon o telekomunikacijama, zbog čega su “mnoge radio postaje i dalje u rukama pristaša HDZ-a, koji su dobili licence za vrijeme režima Franje Tuđmana.” Izvješće također navodi da “hrvatski sudovi i dalje procesuiraju stotine slučajeva klevete i nanošenja duševnih boli, koji su povedeni protiv kritičara Tuđmanova režima.” No broj takvih slučajeva dramatično je manji, jer sudovi nisu više pod intenzivnom kontrolom vlasti – navodi se u izvješću newyorškog odbora za zaštitu novinara.
Navodi se i to da je u studenom Ministarstvo unutarnjih poslova dopustilo javni pristup dosjeima oko 120 hrvatskih novinara, koji su se tijekom devedesetih smatrali nelojanima vlasti. Udruga novinara Hrvatske zatražila je da se autori dosjea – mahom čelnici obavještajne zajednice – pozovu na odgovornost, no vlasti to do sada nisu učinile, stoje u izvješću odbora za zaštitu novinara.
Ocjena situacije na američkoj medijskoj sceni
Odbor za zaštitu novinara po prvi put razmotrio je i situaciju u Sjedinjenim Državama, i to – kako se kaže – “zbog međunarodnih implikacija nekih od kontroverznih slučajeva.” "Prije se situacija u Sjedinjenim Državama nije analizirala jer postoje mnoge domaće, američke ne-vladine udruge koje prate poštivanje slobode medija", kaže se u izvješću. Međutim, “događaji od 11. rujna dramatično su izmjenili američku medijsku scenu, a pojavilo se i nekoliko problema koji su vezani uz slobodu tiska.”
“Iako su američki mediji dobili široku javnu podršku za svoje izvještavanje o terorističkim napadima, neki analitičari upitali su se je li pri tome napuštena novinarska objektivnost. To se odnosi i na izvještavanje s domaće scene, kao i na izvještavanje o američkim vojnim operacijama u Afganistanu” – navodi se u izvješću.
Neki američki, a pogotovo europski i srednjeistočni analitičari, kritizirali su i pojedine američke medijske kuće za – kako se kaže – “prilično prizemno izvještavanje o islamu, ignoriranje civilnih žrtava u Afganistanu, te pasivno prihvaćanje određenih poteza američke vlade, koji bi mogli zadirati u problematiku ljudskih prava.”
Odbor za zaštitu novinara tvrdi da je "vlada predsjednika Georgea Busha poduzela izvjesne poteze kako bi utjecala na strano ali i domaće izvještavanje o terorizmu, pogotovo kada je u pitanju djelatnost Osame bin Ladena i njegove al-Qaide". U vezi s tim, među ostalima, izvješće navodi i "pokušaj cenzuriranja Glasa Amerike, od strane Državnog tajništva", u jesen prošle godine.
Glas Amerike, medijska kuća koja se financira iz saveznog proračuna, planirala je objaviti razgovor s čelnikom talibanskog režima, mulom Omarom. Na intervenciju Državnog tajništva – koje je ustvrdilo da mediji koji se financiraju novcem poreznih obveznika ne bi trebali postati platforma za talibanske čelnike - prilog nije bio objavljen kao što je planirano.
Prilog je ipak bio emitiran nekoliko dana kasnije, bez obzira na mišljenje Državnog tajništva. Uz mulu Omara, prilog je sadržavao i izjavu čelnika Sjevernog saveza, te mišljenje jednog neovisnog američkog analitirčara – navodi se u izvješću Odbora za zaštitu novinara, koji se odnosi na slobodu medija u 2001. godini.