Zovu je “National Treasure”, nacionalno blago. Dvjesto godina stara, ona i zasluzuje to ime. I u svoje trece stoljece ulazi pod istim, bezvremenim, vjecnim geslom – “Duznost. Cast. Domovina.” Dvjesto godina vec, ona i oblikuje mlade kadete u vojne vodje.
U West Pointu vole reci – dobar dio povijesti koju predaju, pisali su oni koji su pohadjali Akademiju! I doista, u njenom “dugom, sivom redu”, “long grey line”, stajali su ljudi koji su Ameriku stvarali i Ameriku oblikovali - general Ulysses Grant, gl. zapovjednik vojske Sjevera u americkom gradjanskom ratu, potom i 18. predsjednik Sjedinjenih Drzava; general Robert E. Lee, gl. zapovjednik vojske Juga u istome ratu – da, diplomaca West Pointa bilo je na obje strane sukoba u cak 55 od 60 velikih bitaka americkog gradjanskog rata; uz Granta i Leeja, dalje - general George Armstrong Custer; general John Pershing; general Douglas MacArthur; general George Patton; general i 34. predsjednik Sjedinjenih Drzava - Dwight Eisenhower; generali Westmoreland, Omar Bradley i Norman Schwarzkopf; bivsi drzavni tajnik Alexander Haig; americki astronaut, drugi covjek na Mjesecu, Edwin “Buzz” Aldrin; i Edward White, prvi koji je krenuo u “svemirsku setnju” ……to su imena samo nekolicine od vise od 50.000 diplomaca Americke vojne akademije u West Pointu. Imala je ona u svojoj dugoj povijesti i nekoliko slavnih “dropouts”, onih koji su studij prekinuli – pjesnik i pisac Edgar Allan Poe bio je jedan od njih; slikar James McNeill Whistler, takodjer. Vecina je, ipak, po zavrsetku svojih karijera u uniformi, americkom drustvu i narodu nastavila sluziti na podrucjima politike, businessa, prava, znanosti i medicine.
Prijedlog za osnivanje nacionalne vojne akademije podrzavao je, jos daleke 1776. godine, general George Washington. No, Kongres je bio skeptican prema stvaranju stalne vojske. Medjutim, britanska krsenja mirovnog sporazuma sklopljenog nakon rata za nezavisnost, ratovi s Indijancima i neki granicni sukobi, uvjerili su Kongres da je Washington bio u pravu. Sesnaestog ozujka 1802, potpisom tadasnjeg predsjednika Thomasa Jeffersona, u utvrdi i podignutoj za obranu od britanskih napada, nekih 50 milja sjeverno od New York Cityja, na predivnom mjestu, velicine oko 16.000 jutara, visoko gore, nad okukom rijeke Hudson, osnovana je Americka vojna akademija. Njen kodeks casti, pravila ponasanja i strogi standardi za kadete odredjeni su i postavljeni tek nekoliko godina kasnije, 1817, kad na celo Akademije staje bojnik Sylvanus Thayer. Opceprihvacen i priznat kao “Otac West Pointa”.
Od samog osnivanja, cilj i misija su Akademije: razvijati kadete u cetiri kljucna podrucja – intelektualnom, fizickom, vojnom i moralno-etickom. Za cetverogodisnji razvoj kadeta u ta cetiri podrucja, proces zvan “West Point Experience”, “westpointsko iskustvo”, brinu se cetiri bogata i vrlo zahtjevna programa: akademski, za obrazovanje u znanostima i umjetnostima; tjelesni, koji ukljucuje i satove tjelesnog odgoja i natjecanja u sportovima; ostar i tezak vojni program, za razvijanje osnovnih vojnih vjestina kao i vjestina vodjenja, program koji pocinje s prvim danom West Pointa; te program moralno-etickog razvoja u sklopu kojega kadeti uce vrijednosti vojne profesije. Osnova etickog kodeksa Akademije sadrzana je u njenom geslu – Duznost. Cast. Domovina. Kadeti se strogo pridrzavaju kadetskog kodeksa casti koji glasi:”Kadet nece lagati, varati ili krasti, i nece u drugoga to tolerirati!”
U 200 godina, koliko je proteklo od osnivanja, u West Pointu su se odigrale neke promjene. Prvi crnacki kadet u West Point je usao 1873. godine. Nesto vise od sto godina kasnije – 1976. godine – i prve zene! Vec postojecim predmetima, u medjuvremenu su dodani i neki novi – kvantna mehanika, informatika i – arapski jezik.
Neke su stvari ostale – nepromijenjene. I to ce vjerojatno ostati! Duzina kose se i dalje provjerava redovito. Na dorucak i rucak jos uvijek se ide “u stroju”, nakon glasne “Re-port!” Disciplina, dakle, kojoj su kadeti podvrgnuti i dalje je nesmiljena. Rijeci slicne onima koje je, na stranicama svog udzbenika, zapisao general Patton:”Ovo je moj zadnji sat, kao kadeta. Bogu dragome hvala!”, cule su se nebrojeno puta, i prije i poslije njega.
Od osnivanja – 16. ozujka 1802. godine, Americka vojna akademija u West Pointu bitno je narasla i prosirila se. Ukupan broj kadeta danas je 4.000 godisnje. Od toga, 15% cine zene. Svaka je savezna drzava Amerike zastupljena u West Pointu. I poneka strana zemlja. Medju njima i Hrvatska, trenutno sa dva kadeta, u klasi 2005. Iz Hrvatske, do sada, ukupno pet, od kojih – jedna zena.
Svake godine, u West Point ulazi oko 1.200 novih kadeta; svake godine, s diplomom Americke vojne akademije u ruci, iz West Pointa izlazi otprilike 900 njih, novih casnika. Pisac David Halberstam: “Posjet West Pointu uvijek me duboko gane. Zbog same ljepote mjesta…raskosne, velicanstvene ljepote. I zbog povijesti, ovdje gotovo opipljive. Tolike su velike americke vojne licnosti ovamo stizale iz svojih malih mjesta, mladi, sirovi jos i nedovrseni, ispunjeni zeljom da sluze svojoj zemlji. Mnogi su upravo to i cinili!”