U Washingtonu se posljednjih tjedana dosta raspravlja o tome treba li - i hoće li Irak - nakon Afganistana, postati cilj međunarodne anti-terorističke kampanje. O ovom se pitanju nedavno raspravljalo i na Capitol Hillu, u Kongresu Sjedinjenih Država. Najvažnija tema – koliku prijetnju Americi predstavlja irački vojni arsenal, posebno program razvoja oružja za masovno uništavanje?
Predsjednik George Bush je nazvao Irak “dijelom osovine zla”, u kojoj su također i Iran i Sjeverna Koreja. Američki je predsjednik zaprijetio režimu Sadama Huseina da će snositi posljedice, ukoliko ne dopusti povratak međunarodnih inspektora, čiji je zadatak nadgledanje iračke vojne industrije. Bijela kuća smatra da je Bagdad nastavio s proizvodnjom oružja za masovno uništavanje krajem 1998. godine, nakon što je otkazao gostoprimstvo međunarodnim promatračima. S tom procjenom slažu se mnogi američki stručnjaci.
Einhorn: Irak - prijetnja Srednjem istoku, Europi i Americi
Robert Einhorn je bivši visoki dužnosnik Državnog tajništva, koji se bavio problematikom širenja naoružanja za masovno uništavanje. O iračkom arsenalu, on je na nedavnom svjedočenju u Senatu Sjedinjenih Država rekao ovo: "Danas ili za najviše nekoliko mjeseci, Irak će biti sposoban izvršiti raketni napad na njemu susjednu zemlju, s kemijskim ili biološkim naoružanjem. Za četiri ili pet godina, takvo će iračko naoružanje predstavljati prijetnju za cijeli Srednji istok i dio Europe. Jedino što će tada njegove rakete biti nuklearne, opskrbljene obogaćenim uranom. U tom razdoblju, Irak će predstavljati i prijetnju Americi – nuklearni napad na Sjedinjene Države moći će poduzeti takozvanim nekonvencionalnim putem. Prijetnja bi mogla doći i mnogo ranije – ako se Bagdad domogne već proizvedenih preparata i sirovina za proizvodnju tog naoružanja."
Kay: Irak će imati nuklearno naoružanje za tri do šest godina
Ovu tvrdnju potvrđuju i nalazi njemačkih obavještajnih službi – upozorio je David Kay, bivši glavni vojni inspektor Ujedinjenih naroda u Iraku. "Ovo njemačko izvješće odnosilo se na činjenicu da je Irak prošle godine poduzeo velike napore da u inozemstvu nabavi određene sirovine i opremu za proizvodnju oružja za masovno uništavanje. Međutim, i bez opreme nabavljene u inozemstvu, Irak će imati nuklearno naoružanje za tri do šest godina."
Svi stručnjaci koji su govorili na senatskom svjedočenju bili su zabrinuti da bi režim u Bagdadu mogao to oružje ustupiti i nekoj od terorističkih organizacija, kao i da bi s njima mogao uspostaviti i širu suradnju.
Robert Einhorn, koji sada radi u Centru za strateška i međunarodna istraživanja, upozorio je da će cijal regija biti u opasnosti, ukoliko međunarodna zajednica ne zaustavi iračke vojne programe: "Ako ih ne zaustavimo, imat ćemo velike probleme s Iranom, koji će također pokušati razviti slično naoružanje. Utrka u nuklearnom naoružavanju, do koje će doći u zemljama Perzijskog zaljeva, inicirat će slično nadmetanje i u drugim djelovima svijeta."
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan nedavno se susreo s dužnosnicima iračkog režima, u nadi da se vojni sukob Washingtona i Bagdada još uvijek može spriječiti. Sljedeći krug razgovora održat će se u travnju. Međutim, američka vlada sumnja u ishod ovih razgovora, a sumnju dijele i mnogi članovi Kongresa.