Americki je isto koliko i jazz, improvizacija pun isto koliko i jazz. Od njega, kazu, u svijetu nema carobnijeg i privlacnijeg zvuka. Vesela je to i trijumfalna graja u radost Gospodinu, hosana njemu u slavu. Gospel, religiozna pjesma americkih Crnaca! Multirasnoj svjetskoj publici predstavio ga je glas Mahalije Jackson.
Glas najslavnijeg vjesnika “dobrih vijesti” - gospela, glas njegove “kraljice”, “Queen of Gospel”, kako su je zvali, izrazajni kontraalt Mahalije Jackson...Za mnoge slusatelje, ona i danas, punih 30 godina nakon smrti, ostaje definitivnim simbolom transcedentne snage gospela. I stalnim izvorom inspiracije za generacije pjevaca koji su posli njenim stopama. Gospelu je ulila senzualnost i slobodu kakve on nikad prije nije imao i bila medju prvima koja je u svoju glazbu uvela elemente bluesa – glavna su joj inspiracija i bile Ida Cox, Ma Rainey i Bessie Smith, koje je Mahalia, kao dijete, potajno slusala...
Rodjena 1911, u jednoj od najsiromasnijih cetvrti New Orleansa, Mahalia je odrasla u strogo religioznom okruzju i u ocevoj crkvi pocela pjevati kad su joj bile samo cetiri godine. U zivotu je dobila samo jedan formalni sat pjevanja, “pogreska koja ju je kostala cetiri dolara”, rekla je kasnije. Iako je, uz blues-pjevacice, Mahalia voljela slusati i Enrica Carusa, njen ucitelj opernog pjevanja nije za gospel imao bas previse razumijevanja.
Divljenje i duboko stovanje doci ce Mahaliji Jackson kasnije, s mnogih drugih strana – od Leonarda Bernsteina, Marian Anderson, Dukea Ellingtona, Harryja Belafontea, Martina Luthera Kinga...U Kingovom je pokretu za gradjanska prava aktivno i sudjelovala, bila s njim u Montgomeryu, 1955, kad je on organizirao bojkot lokalnih autobusa, pjevala na njegovom povijesnom skupu u Washingtonu, 1963, i na njegovom sprovodu u Atlanti, 1968. Pjevala je Mahalia Jackson, 1960. godine, i na inauguraciji predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedya.
No, prije Washingtona, Atlante i Montgomerya, bili su Chicago, kad je Mahaliji bilo 16 godina, potom i Birmingham i Buffalo, i crkve diljem Amerike, i nastupi diljem Evrope, i koncerti u njujorskom Carnegie Hallu, i, s Dukeom Ellingtonom, na Newport jazz-festivalu i njoj najdrazi od svih – nastup u Jeruzalemu.
Bila je svjetski putnik, prva “superzvijezda” gospela, pjevacica koja je do suza znala publiku ganuti cak kad ona ni rijeci njene pjesme nije mogla razumijeti. Uzivala je ogromnu popularnost u Njemackoj i Francuskoj, a u Norveskoj i Danskoj, Mahalijina je verzija pjesme “Silent Night” bila jedna od najbolje prodavanih u cijeloj povijesti tih dviju zemalja. Ni kod kuce, u Americi, ponuda njenih ploca cesto nije mogla udovoljiti potraznji. Drustvene i rasne predrasude Mahalia Jackson svladala je zahvaljujuci neslomljivoj odlucnosti i velikom smislu za humor. Svaka je gospel pjesma za nju bila radostan dozivljaj. Svoj je poziv ovako opisala:”Kao sto David u Bibliji rece: Pjesmom Gospodinu radost cini. Eto, to je ono sto ja radim!”
Umrla je 27. sijecnja 1972. godine, u 61. godini zivota, ali Mahalia Jackson, i njen bezbroj puta snimani glas, ostaju vjecni.