Nastavak izlaganja Tužiteljstva haaškog Tribunala za ratne zločine osvijetlio je organiziranu narav srpskih akcija u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Milošević je svoj istup počeo optužbom na nezakonitost rada Tribunala.
Završetak radne srijede ili drugog dana suđenja Slobodanu Miloševiću obilježilo je isključivanje mikrofona kada je Milošević konačno došao do riječi. Milošević je postavio pitanje zakonitosti i haaškog Tribunala i njegovog vlastitog hapšenja, a diskusiju je ponovno presjekao predsjedavajući sudac Richard May konstatacijom da su pitanja odgovorena i da stoga nema nikakvog razloga ponovno ih otvarati i time dužiti proces.
Dogovoreno je da zbog poodmaklog vremena Milošević svoje pravo na riječ počne ostvarivati u četvrtak ujutro. Cijeli je ovaj radni dan potrošen na riječ Tužiteljstva koja je danas pokrila ostatak dogašaja u Bosni i kosovsku kampanju. Osnovna je teza optužbe da je Milošević znao za zločine i da ih je organizirao skupa s pripadnicima stalnog, najužeg kruga suradnika.
Ništa od nasilja, uključujući "srednovjekovno divljaštvo opsade Sarajeva" ili "nasilne deportacije kosovskih Albanaca" nije bilo slučajno i sve je detaljno isplanirano, tvrdi zastupnik tužiteljstva Geoffrey Nice. Sva zbivanja upućuju na centralnu osobu, Miloševića i to ćemo potkrijepiti dokazima, obećala je optužba.
U višesatnom izlaganju Tužiteljstvo je povezalo sve tri optužnice za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu ističući kampanjsku, organiziranu narav odluka iza kojih je stajala struktura vlasti i na njenom čelu Milošević. Na kraju, unesrećio je i vlastiti narod, istaknuo je tužitelj, tvrdeći da Milošević od zla nije poštedio ni Srbe, svjedoci su potvrdili da je priželjkivao što više srpskih žrtava NATO-vog bombardiranja kako bi se javnost okrenula protiv Atlantskog saveza, veli Nice. Dirk Ryneveld je potom , kao zastupnik optužbe za kosovku optužnicu, obradio elemente prvog dijela suđenja, zbivanja na Kosovu.