Zapadnoeuropske su zemlje Hrvatsku priznale prije točno deset godina, Sjedinjenim su Državama za to trebala još tri mjeseca. Washington je Hrvatsku priznao u travnju 1992. Zbog čega je Zagreb na diplomatsko priznanje Amerike trebao dodatno čekati? - upitali smo Janusza Bugajskog, direktora Odjela za Istočnu Europu pri Centru za strateška i međunarodna istraživanja, ovdje u Washingtonu.
Kada je u pitanju raspad bivše Jugoslavije, Sjedinjene su Države često kasnile, kaže Janusz Bugajski. “Washington je početkom devedesetih bio preokupiran drugim problemima, nije želio da izgleda kao da se miješa u europske stvari. Prepustio je rješavanje jugoslavenske krize Europi, što je za Hrvatsku imalo katastrofalne posljedice” – objašnjava ovaj američki stručnjak za istočnu Europu. On dodaje da se radilo o “tužnoj epizodi”, te da je “šteta što Amerika nije bila jedna od prvih zemalja koje su priznale hrvatsku neovisnost.”
Razlozi američkog kašnjenja
Za američko kašnjenje u diplomatskom priznanju Hrvatske može se pronaći više razloga. "Prvo, smatralo se da bi takvo priznanje Zagreba moglo uspostaviti presedan za nasilni kolaps Sovjetskog Saveza. Drugo, postojala je želja da se Jugoslavija održi, ali da se zemlja demokratizira. Malo se pozornosti poklanjalo činjenici da je takva želja u stvari iluzorna. Treće, Jugoslavija se raspala neposredno nakon kraja hladnog rata. Amerika nije bila na čistu kakvu bi ulogu u naglo promijenjenom svijetu trebala preuzeti, pogotovo u Europi. NATO savez još je uvijek bio ustrojen na hladnoratovski način i nije bio spreman na intervencije novog tipa" - kaže Janusz Bugajski.
On je, kao i brojni drugi poznavatelji prilika na Balkanu, dobar dio američke javnosti, te brojni kongresmeni i senatori, pozivao Bijelu kuću da intervenira za vrijeme opsada Dubrovnika i Vukovara. "To je bio trenutak da se udari po jugoslavenskoj vojsci i po Miloševiću. Da se to učinilo, situacija u Bosni i Hercegovini bi se vjerojatno drugačije razvijala, vjerojatno tamo, kao i na Kosovu, niti ne bi bilo rata... Milošević bi s vlasti vjerojatno bio uklonjen ranije. Američke snage na hrvatskom teritoriju vjerojatno bi spriječile širenje rata. No, na žalost, to se nije dogodilo."
"Izgubljeno je dosta vremena"
Upitan da prokomentira situaciju u Hrvatskoj deset godina nakon međunarodnog priznanja, Janusz Bugajski odgovara da je “izgubljeno dosta vremena.” "I ne samo vremena, već i resursa, te povjerenja stranih ulagača. To se nije dogodilo samo zbog politike režima Franje Tuđmana, već i zbog okolnosti u kojima je zemlja bila, i na koje vlast nije mogla utjecati. Novoj vladi trebalo je dosta vremena da se sabere, da uzme stvari u svoje ruke. I dan-danas ona s dosta poteškoća komunicira s građanima. Mislim da sadašnja vlada ne zna javnosti na kvalitetan način objasniti zbog čega vuče neke poteze."
Janusz Bugajski kaže da je vlada premijera Ivice Račana najuspješnija na međunarodnom planu. “Na domaćoj sceni, u gospodarstvu, vlada će vrlo skoro morati postići neke uspjehe. Pred Hrvatskom je dug i težak put, no najgore bi bilo kada bi se počela kretati prema natrag, u neko mitsko, Tuđmanovo vrijeme” – rekao je za Glas Amerike Janusz Bugajski, direktor Projekta Istočna Europa pri Centru za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu.