Nova je godina tek započela, a iz svijeta medicine već ima napretek novosti. Recimo, prisjetimo se rituala uljepšavanja, ili općenito skrbi o vlastitom izgledu. Koliko puta vam se dogodilo da čekate satima da netko iz vaše obitelji ili neki prijatelj konačno bude spreman za izlazak nakon sati provedenih u kupaoni? Kako tvrde znanstvenici, to bi nekome moglo biti u genima! I to, ne samo u običnim genima, nego u onima koji su svojedobno bili iznimno važni za preživljavanje!
Znanstvenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta Utah, na čelu sa Marijem Capecchijem, kažu da su otkrili skupinu gena kod miša koja, kada joj se poremeti funkcioniranje, izaziva da se životinje toliko čiste i uređuju krzno da gotovo oćelave. Istu takvu skupinu gena imaju i ljudi, ističu znanstvenici i dodaju: možda se radi o genima čija poremećena funkcija izaziva opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Osobe koje pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja provode neizmjernu količinu vremena u pranju ruku, često u tolikoj mjeri da koža ruku već krvari. To je, međutim, samo jedan od niza aspekata opsesivno-kompulzivnog poremećaja, ali on je toliko sličan ponašanju pokusnih miševa da ekipa dr. Capecchija vjeruje da se radi o istom ili bliskom fenomenu. A, ako se radi o istoj skupini gena, onda je to jedna od najznačajnijih skupina gena u smislu ranog razvoja jedinke. Kako kažu znanstvenici iz Utaha, ti geni su odgovorni za stvaranje dijelova mozga, svoh kostiju u tijelu, te nekih organa.
A, da se vratimo na višesatno pranje, i proces čišćenja krzna je vitalan za opstanak jedinke – tako se uklanjaju paraziti i razni drugi uzročnici i prenosioci bolesti. Prema tome, roditelji ne trebaju dizati previše prašine oko tinejđera koji satima ne izlaze iz kupaone – barem ne dok se oni tamo samo uređuju i uljepšavaju.
Veći zdravstveni problem, pa čak i rizik, mogla bi predstavljati jedna druga genetski zadana odlika našeg izgleda. Naime, ljudi okrugle glave u znatno većoj mjeri pate od apneje i kroničnog hrkanja nego oni uskih i dugoljastih glava. Tako barem tvrde znanstvenici Stomatološkog fakulteta sveučilišta Case Western Reserve.
Samo hrkanje još bi se moglo nazvati "zvučnom neugodom", ali ne i zdravstvenim rizikom, kada ne bi bilo apneje, odnosno sporadičnog prestanka disanja. Apneja pogađa oko 12 milijuna Amerikanaca, a zna se da izaziva pospanost tijekom dana, povišeni krvni tlak te druge bolesti i poremećaje srca i krvožilnog sustava. Uglavnom, pomoću indeksa kranio-facijalnog rizika, kako su svoja mjerenja nazvali znanstvenici sveučilišta Case Western Reserve, u tri četvrtine slučajeva može se prognosticirati apneja. S obzirom da je daljnja dijagnostika ovog poremećaja vrlo skupa, isplati se pogledati da li hrkač samo hrče ili ima i okruglu glavu.
I, na koncu, jedan zdravstveni rizik iz sfere "crne kronike". Vozači automobila i njihovi suvozači na prednjim sjedištima u pet puta su većoj opasnosti od pogibije pri prometnom udesu ukoliko putnici na stražnjim sjedištima nisu vezani pojasevima. Prema istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Lancet", najveću opasnost predstavlja frontalni sudar. U slučaju da putnici sa stražnjih sjedišta nisu vezani, vozač je u 600 posto većoj opasnosti od pogibije, a suvozač u čak 700 posto! Naime, putnik sa stražnjeg sjedala, kod sudara pri brzini od 50 kilometara na sata, poleti prema naprijed silom od preko 3 i pol tone!