U Zagrebu je održana rasprava o situaciji u hrvatskom pravosuđu. Na sudovima je oko milijun i tri stotine tisuća nerješenih predmeta. Kako da sudovi postanu učinkovitiji? - glavno je pitanje o kojem se raspravljalo.
"Milijun i tri stotine tisuća nerješenih sudskih slučajeva namjeravamo rješiti uvođenjem prekovremenog rada sudaca" - to je jedan od značajki reforme hrvatskog pravosuđa, koje je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović jučer predstavila vladi, a danas na tiskovnoj konferenciji i novinarima.
Cilj reforme je u što kraćem roku riješiti nagomilane sudske predmete koji u ladicama čame godinama, te učiniti rad sudova bržim i efikasnijim. Prekovremeni rad sudaca bit će dobrovoljan, istaknula je ministrica pravosuđa, i pojasnila: "Naravno da bi taj radi bio i dodatno plaćen, jer on - koliko god bi bio nagrađen - on bi daleko manje stajao državu i porezne obveznike, nego da se razvlače i odugovlače postupci."
Sve više građana, nezadovoljni sporošću domaćeg pravosuđa, pravdu traži pred Međunarodnim sudom pravde u Strassbourgu, što također košta državu.
Uvesti prekovoremeni sudački rad, istakla je ministrica Antičević Marinović, moguće je bez promjene postojećih zakona. Ministrica je najavila i povećanje postojeće norme sudačkog rada i veće vrednovanje u normi složenijih sudskih predmeta. Prekovremenim će se radom moći baviti samo suci koji ispunjavaju svoju normu. Ministrica pravosuđa je objasnila da je cilj reforme omogućiti sudovima da se bave samo sudovanjem a ne administrativnim poslovima.
Dio sporova kojima su se do sada bavili sudovi bit će prebačen javnim bilježnicima, pa će sudovi samim tim biti rasterećeni. Javnim bilježnicima, koji su dijelom državni službenici, a dijelom poduzetnici, bit će prebačeni sporovi oko nasljeđivanja i ostali vanparnični sporovi, kao što su ovrhe. Oni će takve poslove obavljati brže od sudova a time i jeftinije. Ministrica Antičević Marinović o tome kaže: "Javni bi bilježnici bili nagrađeni istom onom pristojbom koju su stranke dužne plaćati i kod suda, eventualno bi se njihov rad mogao nadoknaditi i iz državnog proračuna."
Radi ubrzanja rada sudova, u Ministarstvu pravosuđa razmišljaju i o ukidanju porotnog suđenja u prvostupanjskom postupku. Porotnici se naime često ne odazivaju na suđenje, pa usporavaju sudske procese. Dio reforme pravosuđa je i izobrazba sudaca. Internetizacija sudova će poboljšati javnost rada, jer će presuda i objašnjenja biti i na internetu. Iako je nakon smjene vlasti, prije dvije godine, vlada dva ministarstva - ono pravosuđa i ono za lokalnu upravu i samoupravu - spojila u jedno, danas je jedan od reformskih mjera ponovno razdvajanje tih sektora. Procjenjeno je da bi oni razdvojeni efikasnije radili.
Usprkos besparici, reformu pravosuđa je moguće provesti. Hrvatsko pravosuđe prime ne samo savjetodavnu već i materijalnu stranih fondacija i organizacija, uz ostalo i pravosuđa Sjedinjenih Država.