U ove dane pred božićne blagdane, čitava je Amerika praktički u znaku proslave ovog kršćanskog praznika. Međutim, postoje neki koji također slave, ali svoju verziju Božića. Kako kažu, to je ona starija, izvorna varijanta.
Pripadnici paganske vjere, točnije kako sami sebe nazivaju Neo-pagani, te vikanske vjere, - odnosno, svojedobno zloglasnih vještica -, ovih dana slave zimski solsticij, najdužu noć u godini. Za njih, taj dan, 22. prosinca, posvećen je slavi ponovnog rođenja Sunca, nakon čega dani opet postaju duži.
Pagani tvrde da su kršćanski blagdani, pa i blagdanski običaji ustvari potekli od njihovih, paganskih običaja. Unošenje drvca u kuću i zimzeleni ukrasi, kao simboli slave Božića, kažu oni, izravno su potekli od proslava zimskog solsticija. Danas, i oni ponešto preuzimaju od kršćana – tradicionalne božićne pjesme pjevaju se i u paganskim kućama, samo s ponešto izmijenjenim riječima.
U Sjedinjenim Državama ima, po nekim procjenama, oko 200 tisuća neopagana i vikana. Moglo bi ih ustvari biti i znatno više, slažu se poznavaoci prilika, jer mnogi svoje opredjeljenje drže u tajnosti – strah od društvene stigme, pa i proganjanja, - ma koliko ova riječ bila pretjerana u uvjetima iznimno visoke tolerancije u Sjedinjenim Državama -, za njih je još uvijek realna. Neopagani manje, ali pripadnici vikanske vjere još uvijek se bore za puno ostvarenje svojih prava na temelju prvog amandmana američkog ustava.
I o neopaganima, i o vikanima, - da ne kažemo: vješticama! -, mnogo se može saznati putem Interneta. Informatička revolucija zaista je mnogoštošta promijenila. Dakle, s web stranica, posvećenih ovim vjerskim pokretima, može se saznati da oni aktivno ne tragaju za preobraćenicima, dakle, ne bave se niti prozelitizmom. Prihvaćaju, doduše, svakog zainteresiranog, a, u slučaju vikanske vjere, nude i svojevrsnu obuku za puno upražnjavanje vjere.
Neki pripadnici vikanske vjere smatraju da se vješticom postaje samo ako osoba ima određene urođene sposobnosti; drugi smatraju da svi imaju takve sposobnosti, i da je postajanje vikanom samo pitanje uvježbavanja tih sposobnosti. Biti vještica, - ili vještac! -, kažu oni, stvar je simbolike i nakane.
E, sad, za one slabije upućene vrijedi razlučiti razliku između pagana i vikana, odnosno vještica. Pagani štuju središnje božanstvo prirode, ritualima obilježavaju promjenu godišnjih doba, odnosno cikluse prirode, i odaju počast majci zemlji. Gotovo svi vikani, odnosno vještice, istodobno su i pagani, no nisu svi pagani vještice. Vikani, dakle vještice, vjeruju u moć magije, koja izrasta iz njihove veze s božanstvima prirode.
Za razliku od stvari koje su im predbacivane u doba vjerskih progona, vikani tvrde da nemaju nikakve veze sa satanizmom – nit' ga ne štuju, nit' ga ne poznaju, kažu. Žrtve ne prinose, niti u životinjama, niti u ljudima; kažu da im je vlastita životna snaga posve dovoljna, ne trebaju krasti ničiju tuđu. Jedina krv koju vještica može dodati svojoj magiji, njezina je vlastita – sve drugo u potpunoj je suprotnosti s pravilima vikanskog reda. Neki dodaju da u današnje, sanitarno prosvjećeno vrijeme, čak i vještice kap svoje krvi uzimaju pomoću sterilnih lanceta!