Nakon pet godina, danas je u Zagrebu jugoslavensko izaslanstvo, prevođeno pomoćnicom ministra pravde Tamarom Lukšić-Orlandić i hrvatsko, na čelu s pomoćnikom ministra vanjskih poslova Nenadom Prelogom, usuglašavalo Sporazum o zaštiti nacionalnih manjina.
Sporazum, čiju realizaciju valja očekivati u sljedećoj godini, obuhvaća zaštitu kulturnog identiteta, upotrebu jezika i pisma, obavještavanje i informiranje, te pitanje političke reprezentacije na lokalnim razinama.
I dok su se po svim ovim pitanjima dva izaslanstva usuglasila, o pitanjima političke reprezentacije razgovarat će se na idućem sastanku.
S obzirom da je u Hrvatskoj u tijeku rasprava o usvajanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, zanimalo nas je da li se slična rasprava vodi u Jugoslaviji.
Tamara Lukšić-Orlandić rekla je: "U Vladinoj je proceduri upravo sada Zakon o zaštiti nacionalnih manjina, ali ne kao ustavni zakon. U našem pravnom sistemu za sada nemamo kategoriju ustavnih zakona, što ne znači da njih neće biti, možda u sljedećoj fazi, kada dođe do rekompozicije cijelog ustavnog sustava u zemlji, što nam predstoji."
Stečena prava manjina neće biti umanjena - kažu oba izaslanstva. Odnosi li se to i na stečena prava izbjeglica, kada je u pitanju stanarsko pravo, a koje postojeći hrvatski zakoni ne priznaju - pitali smo gospođu Orlandić.
"Znam za taj problem koji duboko zadire u ljudska prava građana. To, nažalost, nije predmet ovoga sporazuma. Kao što smo rekli, predmet ovoga sporazuma su neka druga prava. Moje je lično mišljenje da tu treba pronaći odgovarajuće rješenje," kazala je gospođa Orlandić.
Nenad Prelog je, govoreći o stanarskim pravima, izjavio: "Dodao bih da ovo što ste sada rekli još uvijek nije službeni stav hrvatske Vlade. Nema dokumenta koji je Vlada usvojila po tom pitanju, gdje je to rečeno."
U Jugoslaviji je od 1991. živjelo 111.000 Hrvata - rekla je Tamara Lukšić-Orlandić - a novi popis će biti obavljen u travnju iduće godine. Rezultati popisa stanovništva provedenog u Hrvatskoj ove godine još nisu poznati.