Istog dana kada su se dogodili teroristički napadi u New Yorku i Washingtonu, 11. rujna, profesorici robotike Robin Murphy je bilo jasno da bi spasilačkim ekipama na ruševinama Svjetskog trgovinskog centra dobro došla izvjesna nekonvencionalna pomoć. U kasnim popodnevnim satima tog dana, profesorica Murphy i nekoliko njezinih studenata utovarili su u kamion nekoliko prototipskih spasilačkih robota iz svog laboratorija na Sveučilištu Južne Floride, u Tampi, i zaputili se u New York.
Kvadratični, definitivno neglamurozni predšasnici R2D2-a, s baterijskim svjetiljkama , infracrvenim senzorima, radiokontrolnim mehanizmima i mikroprocesorima, na malim gusjenicama, uspješno su na nekim mjestima zamijenili ljudske spasitelje, tragajući za preživjelima duboko u hrpama ruševina.
Premda nisu našli preživjele, roboti su otkrili ostatke petoro poginulih i, nesumnjivo, spriječili još koji smrtni slučaj. "Spustili smo robota u jednu duboku raspuklinu, na mjesto gdje bi se inače zavukao čovjek" pričao je jedan od spasitelja. "Sve se urušilo i izgubili smo robota. No, taj je robot, vrijedan 40 tisuća dolara, spasio život spasitelja koji bi bio u jami."
Dok je na mnogim fakultetima odgovor na terorizam bio mješavina emocija i intelektualnih raspri, tehnički fakulteti frustraciju i tugu okrenuli su u pragmatizam. U njihovim laboratorijima punom se parom radi na novim rješenjima za sprečavanje napada, odnosno za lakši oporavak i obnovu.
Recimo, na Državnom sveučilištu Pennsylvanije, Anthony Atchley, profesor akustike, stvara nove sofisticirane akustičke alatke za pretraživanje ruševina u potrazi za preživjelima. Mnogi istraživački projekti spadaju u kategoriju "preventivnih tehnologija". Na Sveučilištu Oklahome, skupina znanstvenika prilagođava visoko osjetljive medicinske lasere, koji će otkrivati eksplozive i opasne kemikalije čak i na udaljenosti od više desetaka kilometara.
Možda trenutno najakutnije istraživanje je ono u laboratorijima Tehnološkog Instituta Stevens, u Hobokenu, u New Jerseyu. Tamošnji znanstvenici, naime, vjeruju da su otkrili high-tech odgovor na antraks. Radi se o ljubičastoj zraci plazme koja uništava bakterije. Nova tehnologija plazme već je testirana za potrebe NASA-e, početkom ove godine. Agencija za istraživanje svemira traga, naime, za jednostavnijim načinima dekontaminacije zemaljskim onečišćenjima svojih sondi i letjelica koje zapućuje u svemir. Nakon rujanskih napada, znanstvenici Instituta Stevens svoje ubojite plazma zrake testiraju na pismovnim pošiljkama, te na ventilacijskim sustavima čitavih zgrada. Za sada, rezultati su vrlo ohrabrujući.
I, na koncu, spomenimo i istraživanja na Sveučilištu Alfred, u saveznoj državi New York, gdje se radi na novom metalno-keramičkom pojasu, koji bi zgradu zadržao uspravnom i "na nogama" čak i u slučaju da u njoj bukti plameni pakao, s temperaturama i do 1200 stupnjeva, kao što je to bio slučaj sa Svjetskim trgovinskim centrom.