Kineska vlada već dugo vremena pokušava slomiti separatistički pokret u pretežito muslimanskoj regiji Xinjiang, u najzapadnijem dijelu Kine. Separatisti, po narodnosti Ujguri, koji govore turskim jezikom, povremeno organiziraju protukineske prosvjede i bombaške napade na javne ustanove.
Zapadne vlade i organizacije za zaštitu ljudskih prava uglavnom su osporavale tvrdnje Pekinga da se radi o skupinama kriminalaca i terorista, smatrajući ih aktivistima koji prosvjeduju protiv kineske vladavine i kršenja ljudskih prava.
Specijalist za Kinu Andrew Nathan, profesor političkih znanosti na sveučilištu Columbia, u New Yorku, kaže da su obje karakterizacije - i zapadna i kineska - vjerojatno točne. "Neki incidenti u Xinjiangu predstavljaju terorizam po svačijem mjerilu - primjerice, eksplozije bombi. No, isto tako u Xinjiangu postoji i jak otpor prema kineskoj vlasti koji mi vjerojatno ne bismo nazvali terorizmom."
Profesor Nathan kaže da je terorizam u Xinjiangu, kakav god on bio, vrlo malen u usporedbi s nedavnim napadima u New Yorku i Washingtonu. "Kinezi će sigurno ustvrditi da, ukoliko se vodi borba protiv terorizma, onda bi u nju trebalo spadati i uništenje tih separatističkih organizacija koje djeluju u Xinjiangu."
Sutter: "Zajednički problemi Rusije i Kine"
Robert Sutter, specijalist za Kinu sa sveučilišta Georgetown, u Washingtonu, kaže da Kina shvaća problem muslimanskog separatizma toliko ozbiljno da je okupila Rusiju i nekoliko zemalja središnje Azije u novu skupinu - Šangajsku organizaciju za suradnju - s glavnim ciljem eliminacije regionalnog terorizma. "Problem u Kini je vrlo jak i oni žele učiniti nešto s tim u vezi. Tu su i dodatni elementi prenošenja problema preko granica, uključujući i izvješća o povezanosti s Osamom bin Ladenom. Prema tome, tu nam je i zajednički problem. A oni imaju zajednički problem s Rusijom i zemljama središnje Azije."
Nathan: Tko je terorist, a tko aktivist?
Andrew Nathan kaže da će Sjedinjene Države možda trebati izmijeniti svoj stav o različitim skupinama u Kini. Washington se sada sučeljava, kaže on, s osjetljivim pitanjem određivanja tko su teroristi, a tko su aktivisti koji se zalažu za ljudska prava. Temeljno mjerilo, koje bi Sjedinjene Države mogle primijeniti, smatra profesor Nathan, leži u nasilnom, odnosno nenasilnom djelovanju tih skupina.
U slučaju prvih, Washington bi se mogao pridružiti Kini, a potonje skupine bismo mogli smatrati zaštićenima u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava.
Wortzel: SAD će svrnuti pogled na drugu stranu
Larry Wortzel, direktor Azijskih studija pri Zakladi Heritage, u Washingtonu, ističe da su ranije američke administracije akcije Kine protiv muslimana u Xinjiangu smatrale kršenjem ljudskih prava. To će se, možda, promijeniti, kaže gospodin Wortzel. "Mislim da će Sjedinjene Države morati prešutno prihvatiti činjenicu da u Xinjiangu i nekim drugim područjima postoje ljudi koji su odgovorni za prave terorističke čine. Kinezi će takve osobe progoniti još strožije, a Sjedinjene Države će, čini mi se, trebati pritom svrnuti pogled na drugu stranu."
U sklopu svoje borbe protiv terorizma, Kina je pojačala sigurnost uzduž svoje najzapadnije granice, u Xinjiangu, gdje graniči s Pakistanom i Afganistanom. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da je svrha pojačane vojne prisutnosti osiguravanje mira i stabilnosti. Uz to, Kina je postrožila ograničenja na izdavanje viza turistima i poslovnim ljudima iz zemalja Srednjeg istoka.